Izravni sustav preslovljavanja bugarske ćirilice

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Izravni sustav preslovljavanja bugarske ćirilice (engleski, Streamlined System; bugarski, Обтекаема система) napravio je Matematički institut Bugarske akademije znanosti 1995. godine.[1][2][3] Ovaj sustav se rabi za osobna imena i zemljopisne nazive od 2000.[4][5][6] i 2006,[7] a 2009. godine postao je osnova posebnog bugarskog Zakona o preslovljavanju:[8]

А
A
Б
B
В
V
Г
G
Д
D
Е
E
Ж
ZH
З
Z
И
I
Й
Y
К
K
Л
L
М
M
Н
N
О
O
П
P
Р
R
С
S
Т
T
У
U
Ф
F
Х
H
Ц
TS
Ч
CH
Ш
SH
Щ
SHT
Ъ
A
Ь
Y
Ю
YU
Я
YA

Izravni sustav je sličan sustavu BGN/PCGN od 1952. godine za romaniziranje tekstova na bugarskoj ćirilici koji je službenim sustavom u SAD-u kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Unatoč tome, drugi sustav preslovljava ćirilićna slova Х, Ь i Ъ kao KH, (izostavnik) i Ŭ, dok prvi sustav rabi H, Y i A u tu svrhu. [9]

Iznimke:

1. Autentičan latinski pravopis imena nebugarskog porekla ima prvenstva (na primjer, James Bourchier, Émile de Laveleye i Wellington, a nikako Dzheyms Baucher, Emil dyo Lavele ili Uelingtan);[5]

2. U 2006. godini je službeno prihvaćeno da se ИЯ nakraj rječi preslovljava kao IA umesto IYA.[10]

U „Novom rječniku pravopisa bugarskog jezika” (objavlenom Institutom bugarskog jezika Bugarske akademije znanosti u 2002. godinu) predloženo bio da Izravni sustav modificirati tako da se bugarsko slovo Ъ preslovljava kao Ă,[11] ali je korištenje diakritičkog znaka ne dobio popularnosti,[12] pa nije ni zvanično prihvaćeno.[10] Isto tako, nije bila prihvaćena ni ideja preslovljavanja Ц kao TZ.[12][13]

Slična orijentacija na englesku preslovljavanju je promatrana kod ostalih jezika koji koriste ćirilicu, kao što su ruski[14] i ukrajinski,[15][16] pa, donekle, također i makedonski jezik.[17][18]

Ilustracija[uredi VE | uredi]

Primjer (Članka 1. Opće deklaracije o pravima čovjeka):
Всички хора се раждат свободни и равни

по достойнство и права. Те са надарени
с разум и съвест и следва да се отнасят
помежду си в дух на братство.

Vsichki hora se razhdat svobodni i ravni

po dostoynstvo i prava. Te sa nadareni
s razum i savest i sledva da se otnasyat
pomezhdu si v duh na bratstvo.

Reverzibilna varijanta[uredi VE | uredi]

Sustav nije reverzibilan, jer su А, Ж, Й, Ц, Ш, Щ, Ю, Я transliterirani na isti način kao i respektivno Ъ, ЗХ, Ь, ТС, СХ, ШТ, ЙУ i ЙА. Jednu pomoćnu, reverzibilnu varijantu izravnih sustava predložili su L. Ivanov, D. Skordev i D. Dobrev, koja da biće korištena u tim određenim događaima kade je rekonstrukcija izvornoj bugarskoj rječi biti prvenstvena. U tome pravcu, slova i kombinacije slova А, Ъ, Й, Ь, ЗХ, ЙА, ЙУ, СХ, ТС, ТШ, ТЩ, ШТ, ШЦ preslovljavani su odnosno kao A, `A, Y, `Y, Z|H, Y|A, Y|U, S|H, T|S, T|SH, T|SHT, SH|T, SH|TS.[19]

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (engl.) L.L. Ivanov, Toponymic Guidelines for Antarctica, Antarctic Place-names Commission of Bulgaria, Sofia, 1995.
  2. (engl.) M. Gaidarska, The Current State of the Transliteration of Bulgarian Names into English in Popular Practice, Contrastive Linguistics, XXII, 1998, 112, pp. 69-84.
  3. (fr.) Inventaire des outils de romanisation. Bibliothèque et Archives Canada. Ottawa 2006.
  4. (bug.) Pravila za izdavanje bugarskih osobnih iskaznica i putovnica, Državne novine br. 14, 2000.
  5. 5,0 5,1 (engl.) L.L. Ivanov, On the Romanization of Bulgarian and English, Contrastive Linguistics, XXVIII, 2003, 2, pp. 109-118. ISSN: 0204-8701; Errata, id., XXIX, 2004, 1, p. 157.
  6. (engl.) (bug.)Andreev A., I. Derzhanski eds. Bulgarian Academy of Sciences: Institute of Mathematics and Informatics, founded 1947. Sofia: Multiprint Ltd., 2007. 64 pp. ISBN 978-954-8986-27-4
  7. (engl.)United Nations Document E/CONF.98/CRP.71. 17 August 2007.
  8. (bug.) Državne novine broj 19, 13 mart 2009.
  9. (engl.) USBGN, Romanization Systems and Roman-Script Spelling Conventions, 1994, pp.15-16.
  10. 10,0 10,1 (bug.) Изменение и допълнение на Правилника за издаване на българските документи за самоличност. Държавен вестник бр. 83, 13 октомври 2006.
  11. (bug.) Отг. ред. В. Станков. Нов правописен речник на българския език. БАН, Издателство Хейзъл, 2002. стр. 51. ISBN 9789548283611
  12. 12,0 12,1 В. Мурдаров, П. Костадинова. Национален стандарт за транслитериране на български кирилски собствени имена с латински букви (Проблеми и предложения за решения). Български език, 4/2005. ISSN 0005-4283
  13. (bug.) М. Димитрова. Разбираема България. Култура, 23 март 2006.
  14. (rus.) Приказ МВД РФ от 31.12.2003 N 1047.
  15. (ukr.) Рішення української комісії з питань правничої термінології (Транслітерація). Протокол No. 2 від 19 квітня 1996 р.
  16. (ukr.) Постанова N 55 Кабінету Міністрів України "Про впорядкування транслітерації українського алфавіту латиницею" від 27 січня 2010 р.
  17. (maked.) S. Георгиевски. Како да се латинизира кирилицата. Неделен весник Глобус број 70, 19 август 2008.
  18. (engl.) Omniglot: Macedonian language, alphabet and pronunciation.
  19. (engl.) L. Ivanov, D. Skordev and D. Dobrev. The New National Standard for the Romanization of Bulgarian. Mathematica Balkanica. New Series Vol. 24, 2010, Fasc. 1-2. pp.121-130. ISSN 0205-3217