Jadranska jesetra

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jadranska jesetra
Jadranska jesetra
Jadranska jesetra
Status zaštite

Status zaštite: osjetljivi
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Actinopterygii
Red: Acipenseriformes
Porodica: Acipenseridae
Potporodica: Acipenserinae
Rod: Acipenser
Vrsta: A. naccarii
Dvojno ime
Acipenser naccarii
Bonaparte, 1836
Područje života
Sinonimi
Accipenser lutescens
Acipenser heckelii
Acipenser heckelii
Acipenser ladanus
Acipenser naccari
Acipenser nardoi
Acipenser nasus
Acipenser platycephalus
Acipenser sturionaster
Acipenser sturionellus

Jadranska jesetra (lat. Acipenser naccarii) poznata je i kao jesetra tuponoska. Ovo je endemska vrsta Jadranskog mora, živi na pjeskovitom i muljevitom dnu riječnih laguna i ušća, ulazi ponekad duboko u riječni tok, a ne voli potpuno slan okoliš. Najčešće se nalazi u rijekama s dubokim i širokim koritom, gdje na dubinama od 10-40 m uz pomoć četiri mesnata brčića pretražuje mulj i pijesak u potrazi za manjim ribama i beskralježnjacima (maločetinaši, račići, ličinke kukaca). Izduženog je i vretenastog tijela, koje je prekriveno s 5 redova koštanih štitova, boje tijela se kreću od smeđecrne ili smeđezelene boje po leđima, bokovi su svijetliji, a trbuh bijel[1]. Ima široko i tupo rilo, mala usta bez zuba, smještena na donjoj strani, te brčiće različitih duljina, naime, vanjski brčići su dulji od unutarnjih. Kao i tijelo i glava je prekrivena koštanim pločama. Jadranska jesetra je dugovječna riba, može živjeti i do 80 godina. Spolnu zrelost mužjaci dostižu nakon 6 do 8 godina, a ženke nakon 8 do 12 godina. Ženke se razmnožavaju svake druge godine od ožujka do svibnja (po drugim izvorima od svibnja do srpnja). Mladi na početku jako brzo rastu, do svoje druge godine. Mladima treba oko 10 godina da bi dostigli duljinu od 100 cm. Odrasli primjerci mogu narasti do 200 cm duljine i do 25 kg težine. Upotrebljava se za jelo, vrlo je ukusna, ali, za razliku od svoje rođakinje štrljuna ili atlantske jesetre (lat. Acipenser sturio), ne služi za dobivanje kavijara.

Napomena[uredi VE | uredi]

Jadranska jesetra spada u kritično ugrožene vrste, te je ušla na popis vrsta pred istrebljenjem i ugroženih vrsta u Zakon o potvrđivanju protokola o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju[2]. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) strogo zabranjuje svaki ribolov na jadransku jesetru[3].

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Jadranska jesetra živi u Jadranskom moru na obalama Italije, Hrvatske, BiH, i Crne Gore. Njena prisutnost na obalama Iberijskog poluotoka, kao i sjeverozapadne Grčke je nepotvrđena, a najnovija istraživanja vrsta iz Jadrana i onih kod Iberijskog poluotoka upućuju na dvije podvrste iste ribe[4].

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (hrv.) Neučestale ribe Jadrana (riblje-oko.hr)
  2. (hrv.) Odluka o proglašenju zakona (narodne-novine.nn.hr)
  3. (hrv.) Katalog zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj (zasticenevrste.azo.hr)
  4. (engl.) Adriatic sturgeon (fishbase.org)

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Mrakovčić, M. et al. (2006): Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Ministarstvo kulture, Zagreb.
  • Doukakis, P.; Birstein, V. J.; DeSalle, R.; Ludwig, A. N.; Ludwig, A.; Machordom, A.; Almodóvar, A.; Elvira, B. (2000): Failure to confirm previous identification of two putative museum specimens of the Atlantic sturgeon, Acipenser sturio, as the Adriatic sturgeon, A. naccarii.
  • Gandolfi, G.; Zerunian, S.; Torricelli, P.; Marconato, A. (1991): I pesci delle acque interne italiane. Instituto Poligrafico e Zecca dello Stato, Roma.
  • Martínez-Álvarez, R. M.; Hidalgo, M. C.; Domezain, A.; Morales, A. E.; García-Gallego, M.; Sanz, A. (2002): Physiological changes of sturgeon Acipenser naccarii caused by increasing environmental salinity. The Journal of Experimental Biology.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Jadranska jesetra
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Jadranska jesetra