Jajce

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jajce
Jajce - stari grad
Jajce - stari grad
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg Federacija BiH
Županija Flag of Central Bosnia Canton.gif Županija Središnja Bosna
Osnovan 1396.
Vlast
 - Gradonačelnik Edin Hozan (SDA)
Površina
 - Općina 339 km²[1]
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 13.579
 - Urbano područje 45.007 (općina)
Poštanski broj 70101
Pozivni broj (+387) 030
Zemljovid
Položaj općine Jajce u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Jajce u Bosni i Hercegovini

Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, BiH. Grad je 1991. brojao 13.579, a općina 45.007 stanovnika.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Jajce se nalazi na ušću rijeke Plive u Vrbas. Nadmorska visina na tvrđavi je 470 metara, na Plivskim jezerima 426,6, a na vodopadu 362,5 metara. Prometno je povezan s ostalim dijelovima teritorija Bosne i Hercegovine magistralnim cestama M-5 i M-16.

Klima[uredi VE | uredi]

Klima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i snježnim zimama.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Jajce

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Jajce imala je 45.007 stanovnika, raspoređenih u 62 naselja.

Stanovništvo općine Jajce
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 17.380 (38,61%) 15.145 (36,76%) 14.001 (40,00%)
Hrvati 15.811 (35,13%) 14.418 (34,99%) 12.376 (35,35%)
Srbi 8.663 (19,24%) 7.954 (19,30%) 8.132 (23,23%)
Jugoslaveni 2.496 (5,54%) 2.973 (7,21%) 208 (0,59%)
ostali i nepoznato 657 (1,45%) 707 (1,71%) 285 (0,81%)
ukupno 45.007 41.197 35.002

Jajce (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Jajce
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 5.277 (38,86%) 4.068 (34,13%) 4.220 (46,23%)
Srbi 3.797 (27,96%) 3.046 (25,55%) 2.403 (26,32%)
Hrvati 1.899 (13,98%) 1.991 (16,70%) 2.148 (23,53%)
Jugoslaveni 2.217 (16,32%) 2.632 (22,08%) 184 (2,01%)
ostali i nepoznato 389 (2,86%) 181 (1,51%) 172 (1,88%)
ukupno 13.579 11.918 9.127


Prema popisu birača za Općinu Jajce iz 2010. godine etnička struktura birača je sljedeća:[uredi VE | uredi]

Općina:[uredi VE | uredi]

  • Hrvati - 10.543 (46.8%)
  • Bošnjaci - 11.987 (53.2%)

Grad:[uredi VE | uredi]

  • Hrvati - 4.417 (51.3%)
  • Bošnjaci - 4.192 (48.7%)


Međutim, u gradu Jajcu je 2010., izlaznost Hrvata bila slabija nego kod Bošnjaka. Sveukupna izlaznost u općini Jajce je bila 52,83%, što je najmanje u cijeloj Srednjobosanskoj županiji. Lokalni izbori 2008 i 2012 su pokazali da Hrvati čine oko 60% svih birača u gradu. Na svakim izborima u općini Jajce (bili oni opći ili lokalni) izlaznost Bošnjaka je velika ,a kod Hrvata mala (ispod 50%).Hrvati već nekoliko godina bojkotiraju izbore zbog neriješenog nacionalnog pitanja ,s kojim se suočavaju i ostali Hrvati u BiH. Grad Jajce danas broji oko 10000 stanovnika od prijeratnih 13579.

Uzimajući u obzir populaciju mlađu od 18 godina, koje nema na biračkom popisu, a među kojom veći udio imaju Hrvati, dolazi se do zaključka o gotovo ujednačenom udjelu ovih dviju nacija u ukupnom stanovništvu općine Jajce.

Popis Hrvata katolika u Jajcu 1743.[uredi VE | uredi]

  • broj sela: 12
  • broj kuća: 181
  • odrasli: 737
  • djeca: 459
  • ukupno: 1196 [2]

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Slapovi Plive u Jajcu

Općina je 1991. uključivala naselja:

Bare, Barevo, Bavar, Biokovina, Bistrica, Borci, Božikovac, Bravnice, Brvanci, Bučići, Bulići, Carevo Polje, Cvitović, Čerkazovići, Ćusine, Divičani, Dogani, Donji Bešpelj, Doribaba, Drenov Do, Dubrave, Đumezlije, Gornji Bešpelj, Grabanta, Grdovo, Ipota, Jajce, Jezero, Kamenice, Karići, Kasumi, Klimenta, Kokići, Kovačevac, Krezluk, Kruščica, Kuprešani, Lendići, Lučina, Lupnica, Ljoljići, Magarovci, Mile, Peratovci, Perućica, Podlipci, Podmilačje, Prisoje, Prudi, Pšenik, Rika, Selište, Seoci, Smionica, Stare Kuće, Šerići, Šibenica, Vinac, Vrbica, Vukićevci, Zdaljevac i Žaovine.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Jajce podijeljena je između Federacije BIH i Republike Srpske. Najveći dio sa gradom Jajcem pripao je Federaciji BIH. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Borci, Čerkazovići, Đumezlije, Jezero, Kovačevac, Ljoljići i Perućica, te dijelovi naseljenih mjesta: Barevo, Drenov Do i Prisoje. Od ovog područja formirana je općina Jezero.

Dio naselja Vlasinje (jedno od dva naselja sa bošnjačkom većinom u prijeratnoj općini Mrkonjić Grad) je ostao u Federaciji BiH, te je pripojen općini Jajce.

Naselja koja su danas u općini Jajce su:

Bare, Barevo (dio), Bavar, Biokovina, Bistrica, Božikovac, Bravnice, Brvanci, Bučići, Bulići, Carevo Polje, Cvitović, Ćusine, Divičani, Dogani, Donji Bešpelj, Doribaba, Drenov Do (dio), Dubrave, Gornji Bešpelj, Grabanta, Grdovo, Ipota, Jajce, Kamenice, Karići, Kasumi, Klimenta, Kokići, Krezluk, Kruščica, Kuprešani, Lendići, Lučina, Lupnica, Magarovci, Mile, Peratovci, Podlipci, Podmilačje, Prisoje (dio), Prudi, Pšenik, Rika, Selište, Seoci, Smionica, Stare Kuće, Šerići, Šibenica, Vinac, Vlasinje (dio), Vrbica, Vukićevci, Zdaljevac i Žaovine.

Povijest[uredi VE | uredi]

Crkva svete Marije sa Tornjem svetog Luke

Jajce je jedno od najznačajnijih mjesta bosanskohercegovačke, jugoslavenske i hrvatske povijesti.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Donji krajevi

Jajce je grad u srednjoj Bosni, na utoku Plive u Vrbas. Prvi se put spominje u pisanim dokumentima 1396. Bio je posjed Hrvoja Vukčića Hrvatinića, a oko sredine 15. stoljeća prelazi u vlast kralja. Godine 1463. pada pod Turke, ali ga već potkraj iste godine preotima Matijaš Korvin i tu osniva Jajačku banovinu za obranu od Turaka. Na prijelazu iz 1527. u 1528. ponovno ga zauzimaju Turci, a sam grad gubi na važnosti, tako da se u 17. stoljeća zidovi utvrde znatno osipaju. U velikome požaru 1658. potpuno je uništen, a nakon toga tek donekle popravljen, tako da su utvrde Jajca u ruševnome stanju sve do 80-ih godina 19. stoljeća, kada se izvode opsežniji konzervatorski radovi na citadeli i tornju sv. Luke.

U 12. stoljeću tu postoji nekoliko građevina profana i sakralna karaktera, npr. crkva u romaničkome stilu na mjestu mlade gotičke crkve sv. Marije. Još jedna romanička građevina stajala je u donjemu dijelu grada, a na Carevu polju otkrivenaje romanička reljefna ploča. U 13. i početkom 14. stoljeću gradi se veliki zid oko naselja, koji se u drugoj polovici 14. stoljeća znatno pojačava, tada se na citadeli izgradjuje dvor u oblicima retardirane romanike. Pokraj Medvjed-kule kleše se u podzemlju dvorana na dva poda, poznata pod imenom Katakombe, koja je vjerojatno trebala služiti kao prostor za odvijanje rituala Zmajeva reda. Sudeći po grbu u predvorju, prostorje klesan po nalogu hercega Hrvoja, možda potkraj njegova života jer je rad ostao nedovršen.

Otprilike u isto doba franjevci podizu na ruševinama romaničke crkve svoj samostan sv. Marije, pri čemu zadržavaju romanički zapadni portal starije građevine, iznad kojega umeću gotičku rozetu. Oko 1460. na sjeveroistočnoj strani crkve dograđen je toranj sv. Luke, koji je u donjim dijelovima bio izveden u gotičkome stilu, dok su gornje tri galerije bile oblikovane kao romaničke trifore. Oko sredine 15. stoljeća izgrađen je na citadeli kraljevski dvor u stilu mletačko-dalmatinskom kasne gotike, bliske radionici Andrije Alesija. Na ulazu u citadelu podignut je svečani gotički portal s grbom kralja Stjepana Tomaševića. U prvim desetljećima 16. stoljeća, dvor je proširen dogradnjama u stilu srednjovjekovne kasne gotike. U doba Turaka crkva sv. Marije pregrađena je u džamiju, a toranj sv. Luke pretvoren u minaret. Kraljevski dvor je stajao jos u 17. stoljeću kao ruševina, a potpuno je razoren potkraj 18. ili početkom 19. stoljeća.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U Jajcu se nalaze nalazišta gipsa, a u njegovoj okolici boksita. Grad Jajce ima ogromne potencijale za razvoj turizma,ali su to danas slabo iskorišteni potencijali. Poznat je i po imenu "Grad muzej".

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Prikaz grada Jajca sa crkvom koja dominira njime, uz prizore pomirenja kralja i plemstva posredstvom franjevaca iz 1452 godine na Hrvatskom katoličkom kalendaru u Bosni i Hercegovini za mjesec prosinac, 1930. godina

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U općini Jajce djeluje više osnovnih i srednjih škola:

Osnovna škola 13. Rujan, Jajce, Osnovna škola Berta Kučera, Jajce, Osnovna škola braće Jezerčić, Divičani, Srednja strukovna škola Jajce, Srednja škola Nikola Šop, Jajce

Postoji i nekoliko područnih škola,ali one su sve u sklopu navedenih osnovnih škola.

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Kazališne igre BiH
  • Plivske Omahe u Jajcu
  • Šopovi dani na Plivi
  • Dani zdrave hrane, ekologije i turizma
  • Dani AVNOJ-a
  • Susret BiH dijaspore

Sport[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Izvor: http://www.fzs.ba/kk6.htm
  2. Dominik Mandić: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962.
  3. http://jajceportal.com/modules.php?name=News&file=article&sid=2766
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Jajce koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Jajce treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.