Jala

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Jala. Za druga značenja pogledajte Jala (razdvojba).
Jala
Položaj
DržaveBosna i Hercegovina
Fizikalne osobine
Duljina37[1] km
Plovna od – donije plovna
Tok rijeke
Izvorna Majevici
Slijevcrnomorski
Ulijeva se uSpreču
PritociSolina, Joševica, Požarnička rijeka, Grabov i Mramorski potok

Jala je rijeka u Bosni i Hercegovini.

Izvire na području Majevice, na lokalitetu Ravni Liještak, na nadmorskoj visini od oko 700 m. Ukupna dužina toka od izvora do ušća u Spreču iznosi 37 km. Najveće pritoke su Solina i Joševica, te Požarnička rijeka, Grabov i Mramorski potok.

Desne pritoke su: Mramorski potok u dužini od cca 11,4 km (s Dobrnjskim potokom), Duboki potok, Joševica, Lazin potok, Moluška rijeka, potok Tušanj, Hukalo, Grabov potok, Divički potok, rijeka Solina (nastaje od potoka Rijeka s pritokama Abramovičkim, Račetin potokom, Bakalušom i Kosačkom rijekom). Lijeve pritoke su: Požarnička Jala (s pritokom Kovačicom, Cviljevačkom rijekom i Jasinskim potokom) ukupne dužine cca 11 km, Erski potok, Lugonjića potok, Potok Momanovo, Slavinovićki potok, Omeraševića Potok, Ši potok, Vrapče potok i Mosnički potok.[1]

Zbog ispuštanja otpadnih voda bez prethodnog prečišćavanja Jala je jedna od najzagađenijih bosanskohercegovačkih rijeka.[2]

Zaravan rijeke Jale je aluvijalna. Leži na naslagama kvarcnog pijeska i ugljena.[3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b (boš.) Cms.optimus.baArhivirana inačica izvorne stranice od 7. studenoga 2018. (Wayback Machine) Odluka o sprovođenju Prostornog plana Grada Tuzle za razdoblje od 2010. do 2030. godine, Tuzla, 2014. (pristupljeno 7. studenoga 2018.)
  2. Zagađenost domaćih voda odavno poprimila zabrinjavajuće razmjere, bistrobih.ba, preuzeto 25. ožujka 2013.
  3. (srp.) "Ravna+Trešnja" Google Knjige Hamo Isaković, Damir Baraković, Kemal Gutić: Primjenjivost kvarcnog pijeska ležišta "Bukinje" kod Tuzle In: Вукоман Јокановић, Весна Бабић-Иванчић, Амир Бараковић, Миодраг Стевић, Нада Мајсторовић, Јадранка Кљајић: Припрема минералних сировина и ватросталство. Institut za nuklearne nauke VINČA, 24. ožu 2016., str. 23 (pristupljeno 8. prosinca 2017.)