Jalta

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jalta
Я́лта
Pogled na Jaltu
Pogled na Jaltu
Grb Jalte
Grb
Koordinate: 44°30′N 34°10′E / 44.5°N 34.167°E / 44.5; 34.167Koordinate: 44°30′N 34°10′E / 44.5°N 34.167°E / 44.5; 34.167
Država Flag of Ukraine.svg Ukrajina
Republika Flag of Crimea.svg Krim
Vlast
 - Gradonačelnik Sergij (Serhij) Brajko
Površina
 - Ukupna 283 km
Visina 40
Stanovništvo (2001)
 - Grad 80.500
 - Gustoća 285
Vremenska zona EET (UTC+2)
 - Ljeto (DST) EEST (UTC+3)
Poštanski broj 98600 — 98639
Pozivni broj +380-654
Gradovi prijatelji
Službena stranica www.yalta.com.ua
Zemljovid
Položaj Velike Jalte na poluotoku Krimu

Položaj Velike Jalte na poluotoku Krimu

Jalta (ukr./rus.: Ялта, grč.: Γιάλτα) je grad i crnomorsko ljetovalište na južnoj obali poluotoka Krima u Ukrajini. Grad je smješten na mjestu stare grčke kolonije koju su osnovali grčki moreplovci. Grad je smješten u unutrašnjosti jednog od mnogobrojnih krimskih uvala, okružen šumovitim planinama. U gradu prevladava mediteranska klima tako da je grad okružen mnoštvom vinograda i obližnjih voćnjaka.

Terminom Velika Jalta imenovao se dio južne krimske obale koji se protezao od mjesta Forosa na zapadu do Gurzufa na istoku, uključujući i grad Jaltu i niz naseljenih mjesta.

Klima grada[uredi VE | uredi]

U Jalti prevladava suptropska i mediteranska klima; srednja siječanjska temperatura kreće se oko 4 °C. Ovdje vrlo rijetko pada snijeg i nikad se ne zadržava. Srednja srpanjska temperatura kreće se oko 24°C. Godišnje ima oko 2.250 sunčanih sati i stalno puše lagani povjetarac, što je slično uslovima u francuskoj Nici.

Sažeta povijest[uredi VE | uredi]

Mjesto na kojemu se danas nalazi grad Jalta, već je u 12. stoljeću kao pomorska luka imalo važnu stratešku ulogu za kijevske i bizantske vlasti. Godine 1475. to je mjesto dospijelo pod vlast Osmanskog carstva u sklopu Krimskog kanata i lokalnog tatrskog stanovništva. Godine 1783. Ruski imperij je zauzeo taj teritorij i od tada ga intenzivno naseljavaju Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi, a omanje lokalno grčko stanovništvo je preseljeno u ukrajinski grad Mariupol.

Početkom 19. stoljeća u gradu su živjeli mnogi ukrajinski i ruski aristokrati i poznati umjetnici, poput Antona Čehova, Lava Tolstoja i Petra Čajkovskog. Od 4. do 11. veljače 1945. u Livadijskom dvorcu u Jalti održana je Konferencija u Jalti, gdje su velike sile (Sovjetski Savez, Velika Britanija i SAD) odlučivale o uređenju svjetskog poretka nakon Drugog svjetskog rata.

Danas grad Jalta predstavlja jedno od najljepših turističkih odredišta u Ukrajini i često je turistička destinacija stanovnika iz cijeloga svijeta.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po službenom popisu stanovništva iz 2001. godine, grad je brojao 80.500 stanovnika. Prema etničkoj pripadnosti u gradu živi najviše Rusa - 68,3 %, Ukrajinaca - 25,7%, Krimskih Tatara - 0,1 %, Bijelorusa - 2,1%, i ostalih etničkih grupa.

Promet[uredi VE | uredi]

Od Simferopolja do Jalte vozi najduža trolejbusna linija na svijetu - Krimski trolejbus.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Jalta