Jaroslavlj

Povijesno središte Jaroslavlja
	Svjetska baština - UNESCO
Godina uvrštenja:	2005. (29. zasjedanje)
Vrst:	Kulturno dobro
Mjerilo:	ii, iv
Ugroženost:	ne
Poveznica:	UNESCO

Jaroslavlj; Ярославль
	Pogled na Jaroslavlj s Kremlja
; Zastava	; Grb
	Koordinate: 57°37′N 39°51′E / 57.617°N 39.85°EKoordinate: 57°37′N 39°51′E / 57.617°N 39.85°E
Država	Ruska Federacija
Oblast	Jaroslavljska oblast
Osnivanje	1010.
Prvi spomen	1071.
	Vlast
- Gradonačelnik	Viktor Volončunas
	Površina
- Ukupna	205,37 km²
Visina	149 m
	Stanovništvo (2010.)
- Grad	606.888
- Gustoća	2946.2 stanovnika/km²
Vremenska zona	Moskovsko vrijeme (UTC+3)
- Ljeto (DST)	Moskovsko ljetno vrijeme (UTC+4)
Poštanski broj	150000—150066
Pozivni broj	+7 4852
	Službena stranica city-yar.ru
Karta
	; Položaj Jaroslavljske oblasti u Rusiji

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži

Jaroslavlj (ruski: Ярославль) je grad u Ruskoj federaciji i upravno središte Jaroslavljske oblasti. Smješten je 250 km sjeveroistočno od Moskve na ušću rijeke Kotoroslj u Volgu. Stari dio grada je 2005. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog svog radijalnog neoklasicističkog urbanističkog plana i iznimne arhitekture iz 16. stoljeća.

Povijesno središte Jaroslavlja uz Volgu

[uredi] Povijest

Plan Jaroslavlja iz 1779. godine

Za grad Jaroslavlj vjeruje se da je osnovan 1010. godine kao mala drvena utvrda Kneževine Velikog Rostova na sjecištu glavnih kopnenih i vodenih putova. Prvi put je spomenut 1071. god.

Glavni je grad nezavisne kneževine od 1218., a uklopljen je u Moskovsku kneževinu od 1463. godine. Nakon nekoliko požara, grad je u 16. stoljeću obnovljen u kamenu. U 17. stoljeću bio je drugi najveći ruski grad te za vrijeme poljske okupacije Moskve 1612. zapravo i glavni grad te kneževine. Današnji oblik grad je dobio velikom urbanom reformom Katarine II. Velike 1763. godine. Neke od postojećih ulica i građevina su dobile svoj današnji izgled od 1770-ih do 1830-ih.

[uredi] Znamenitosti

Jaroslavljsko povijesno središte (Slobodi) ima izvanredan primjer neoklasicističkog urbanističkog radijalnog plana, nastalog za vrijeme vladavine carice Katarine Velike (1763.-1830.), koji svjedoči o razmjeni kulturnih i arhitektonskih utjecaja Rusije s zapadnom Europom. Središte grada čini nepravilni polukrug s radijalnim ulicama koje se šire iz središta u kojemu je Crkva sv. Ilije Proroka iz 17. stoljeća. Većina stambenih i javnih zgrada duž širokih ulica i urbanih trgova imaju dva do tri kata, a između njih smješten je veliki broj crkava s lukovičastim kupolama i manastirskih kompleksa koje imaju značajne freske iz 16. i 17. stoljeća.

U manastiru Spaso-Preobraženski ("Spasiteljeva Preobraženja") nalazi se najstarija crkva u gradu, Katedrala sv. Spaistelja (Spaski), izgrađena od 1506.-16. godine na mjestu starije crkve iz 1216.-24., izgrađene preko poganskog hrama iz 12. stoljeća. U 16. stoljeću, mansastir je dobio kamene zidine, a 1787. godine manastir je zatvoren i pretvoren u u rezidenciju jaroslavljskih i rostovskih mitropolita. Tada su dodane mnoge građevine, a monaške ćelije preuređene.

Ostale crkve su iz 17. stoljeća i pripadaju tzv. Jaroslavljskoj vrsti (izgrađene od crvene opeke, s ukrasima od svijetlog vapnenca). Crkve Sv. Nikole Nadeina i Ilije Proroka imaju jedne od najimpresivnijih fresaka u tzv. "Zlatnom ruskom prstenu".

Na obalama Volge nalaze se brojne značajne neoklasicističke građevine poput Mitropolitske rezidencije (1680.), Crkve sv. Ilije i Tičena, Volgin toranj (1685.), Volški portal, Guvernerska kuća, Kompleks Porođenja (17. st.) i dr. Jaroslavlj se hvali i najstarijim kazalištem u Rusiji - Volkovljevim kazalištem iz 1750. godine. Ispred njega, na Volkovljevom trgu, nalazi se Demidovljev stup i obrambeni Toranj sv. Blaža.

Pored brojnih ruskih pravoslavnih crakva, tu su i jedna ruska starovjernička i jedna luteranska crkva, džamija i sinagoga.

Strelka s Katedralom Uznesenja
Katedrala Uznesenja
Katedrala sv. Spasitelja
Crkva sv. Ilije Proroka
Unutrašnjost Crkve sv. Ilije Proroka
Volkovljev trg s kazalištem 1959.
Volkovljevo kazalište
Ulica s Kapelom Aleksandra Nevskog

[uredi] Prosvjeta

Brojne su ustanove za visoku naobrazbu:

Demidovljevo sveučilište
Politehničko sveučilište
Ušinskovljevo pedagoško sveučilište
Medicinska akademija
Međunarodno sveučilište za biznis i nove tehnologije (MUBINT),

i drugi.

U vojne ustanove spadaju Visoke vojna financijska škola i Visoka protuzrakoplovna škola.

[uredi] Gospodarstvo

Glavni kolodvor iz 1870.

Danas je Jaroslavlj važno industrijsko središte (petrokemijske tvornice, tvornice za proizvodnju guma, dizel-motora i brojne druge).

[uredi] Promet

Grad posjeduje razvijenu mrežu javnog prijevoza, koja uključuje autobuse, trolejbuse i tramvaje.Postoje željeznički most preko rijeke Volge i jedan cestovni most; drugi most preko Volge je u izgradnji. Dvije su glavne putničke željezničke postaje: Jaroslavlj-Glavnij i Jaroslavlj-Moskovskij. Električni vlakovi vode do Danilova, Rostova, Aleksandrova, Nerehte i Kostrome. Dizelski vlakovi vode u Ribinsk i Ivanovo. Također, brojne linije putničkih vlakova vode kroz Jaroslavlj.