Jaroslavlj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jaroslavlj
Ярославль
Povijesno središte Jaroslavlja uz Volgu
Povijesno središte Jaroslavlja uz Volgu
Zastava Jaroslavlja
Zastava
Grb Jaroslavlja
Grb
Koordinate: 57°37′N 39°51′E / 57.617°N 39.85°E / 57.617; 39.85Koordinate: 57°37′N 39°51′E / 57.617°N 39.85°E / 57.617; 39.85
Država Zastava Ruske Federacije.svg Ruska Federacija
Oblast Zastava Jaroslavljske oblasti Jaroslavljska oblast
Osnivanje 1010.
Prvi spomen 1071.
Vlast
 - Gradonačelnik Viktor Volončunas
Površina
 - Ukupna 205,37 km²
Visina 149 m
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 606.888
 - Gustoća 2946.2 stanovnika/km²
Vremenska zona Moskovsko vrijeme (UTC+3)
 - Ljeto (DST) Moskovsko ljetno vrijeme (UTC+4)
Poštanski broj 150000—150066
Pozivni broj +7 4852
Službena stranica city-yar.ru
Zemljovid
Položaj Jaroslavljske oblasti u Rusiji

Položaj Jaroslavljske oblasti u Rusiji

Jaroslavlj (ruski: Ярославль) je grad u Ruskoj federaciji i upravno središte Jaroslavljske oblasti. Smješten je 250 km sjeveroistočno od Moskve na ušću rijeke Kotoroslj u Volgu. Stari dio grada je 2005. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog svog radijalnog neoklasicističkog urbanističkog plana i iznimne arhitekture iz 16. stoljeća.

Pogled na Jaroslavlj s Kremlja
Magnify-clip.png
Pogled na Jaroslavlj s Kremlja

Povijest[uredi VE | uredi]

Bitka Rusa protiv Mongola i Tatara na Tugovoj gori iznad Jaroslavlja, ikona iz 17. st.

Za grad Jaroslavlj vjeruje se da je osnovan 1010. godine kao mala drvena utvrda Kneževine Velikog Rostova na sjecištu glavnih kopnenih i vodenih putova. Prvi put je spomenut 1071. god.

Plan Jaroslavlja iz 1779. godine

Glavni je grad nezavisne kneževine od 1218., a uklopljen je u Moskovsku kneževinu od 1463. godine. Nakon nekoliko požara, grad je u 16. stoljeću obnovljen u kamenu. U 17. stoljeću bio je drugi najveći ruski grad te za vrijeme poljske okupacije Moskve 1612. zapravo i glavni grad te kneževine. Današnji oblik grad je dobio velikom urbanom reformom Katarine II. Velike 1763. godine. Neke od postojećih ulica i građevina su dobile svoj današnji izgled od 1770-ih do 1830-ih.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Povijesno središte Jaroslavlja

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Povijesno središte Jaroslavlja
Zastava Ruske Federacije.svg Ruska Federacija
Godina uvrštenja: 2005. (29. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1170 UNESCO

Jaroslavljsko povijesno središte (Slobodi) ima izvanredan primjer neoklasicističkog urbanističkog radijalnog plana, nastalog za vrijeme vladavine carice Katarine Velike (1763.-1830.), koji svjedoči o razmjeni kulturnih i arhitektonskih utjecaja Rusije s zapadnom Europom. Središte grada čini nepravilni polukrug s radijalnim ulicama koje se šire iz središta u kojemu je Crkva sv. Ilije Proroka iz 17. stoljeća. Većina stambenih i javnih zgrada duž širokih ulica i urbanih trgova imaju dva do tri kata, a između njih smješten je veliki broj crkava s lukovičastim kupolama i manastirskih kompleksa koje imaju značajne freske iz 16. i 17. stoljeća.

U manastiru Spaso-Preobraženski ("Spasiteljeva Preobraženja") nalazi se najstarija crkva u gradu, Katedrala sv. Spaistelja (Spaski), izgrađena od 1506.-16. godine na mjestu starije crkve iz 1216.-24., izgrađene preko poganskog hrama iz 12. stoljeća. U 16. stoljeću, mansastir je dobio kamene zidine, a 1787. godine manastir je zatvoren i pretvoren u u rezidenciju jaroslavljskih i rostovskih mitropolita. Tada su dodane mnoge građevine, a monaške ćelije preuređene.

Ostale crkve su iz 17. stoljeća i pripadaju tzv. Jaroslavljskoj vrsti (izgrađene od crvene opeke, s ukrasima od svijetlog vapnenca). Crkve Sv. Nikole Nadeina i Ilije Proroka imaju jedne od najimpresivnijih fresaka u tzv. "Zlatnom ruskom prstenu".

Na obalama Volge nalaze se brojne značajne neoklasicističke građevine poput Mitropolitske rezidencije (1680.), Crkve sv. Ilije i Tičena, Volgin toranj (1685.), Volški portal, Guvernerska kuća, Kompleks Porođenja (17. st.) i dr. Jaroslavlj se hvali i najstarijim kazalištem u Rusiji - Volkovljevim kazalištem iz 1750. godine. Ispred njega, na Volkovljevom trgu, nalazi se Demidovljev stup i obrambeni Toranj sv. Blaža.

Pored brojnih ruskih pravoslavnih crakva, tu su i jedna ruska starovjernička i jedna luteranska crkva, džamija i sinagoga.

Prosvjeta[uredi VE | uredi]

Zgrade Državnog sveučilišta

Brojne su ustanove za visoku naobrazbu:

  • Demidovljevo sveučilište
  • Politehničko sveučilište
  • Ušinskovljevo pedagoško sveučilište
  • Medicinska akademija
  • Međunarodno sveučilište za biznis i nove tehnologije (MUBINT),

i drugi.

U vojne ustanove spadaju Visoke vojna financijska škola i Visoka protuzrakoplovna škola.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Glavni kolodvor iz 1870.

Danas je Jaroslavlj važno industrijsko središte (petrokemijske tvornice, tvornice za proizvodnju guma, dizel-motora i brojne druge).

Promet[uredi VE | uredi]

Grad posjeduje razvijenu mrežu javnog prijevoza, koja uključuje autobuse, trolejbuse i tramvaje.Postoje željeznički most preko rijeke Volge i jedan cestovni most; drugi most preko Volge je u izgradnji. Dvije su glavne putničke željezničke postaje: Jaroslavlj-Glavnij i Jaroslavlj-Moskovskij. Električni vlakovi vode do Danilova, Rostova, Aleksandrova, Nerehte i Kostrome. Dizelski vlakovi vode u Ribinsk i Ivanovo. Također, brojne linije putničkih vlakova vode kroz Jaroslavlj.

Gradovi pobratimi[uredi VE | uredi]

Jaroslavlj je pobratim sa slijedećim gradovima:

Šport[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Jaroslavlj

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]