Jersey (otok)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jersey
Bailiwick of Jersey
Zastava Grb
Zastava Grb
Položaj Jerseyja
Glavni grad Saint Helier
Vlada krunski posjed britanskoga monarha
Površina
 - ukupno 117 km2
Stanovništvo
- ukupno 90.000
Valuta jerseyjska funta
Vremenska zona UTC  
Internetski nastavak .je
Pozivni broj +44-1534

Jersey je po površini i broju stanovnika najveći otok u skupini Kanalskih otoka. Nalazi se u Engleskom kanalu (fr. La Manche) samo 20 km udaljen od sjevernofrancuskoga poluotoka Cotentin. Jersey je na glasu kao najsunčaniji od svih britanskih otoka a poznate su i njegove prostrane plaže. Glavni grad je Saint Helier.

Otok[uredi VE | uredi]

Položaj otoka pogoduje turizmu koji je zajedno s financijskim uslugama zadnjih godina istisnuo poljoprivredu s mjesta najvažnijega izvora prihoda na otoku.

Jersey nije dio Ujedinjenoga Kraljevstva i ne podliježe britanskomu parlamentu, ali je krunski posjed britanske krune i ima vlastito zakonodavstvo, upravu i svoj vlastiti, potpuno neovisan porezni sustav, koji zahvaljujući niskim poreznim stopama privlači ulagače. Još jedan značajan izvor prihoda je uzgoj cvijeća. Među najvažnije izvozne proizvode spadaju goveda. Jersey spada u samoupravu Bailiwick of Jersey, uz Kanalske otoke Minquiers i Ecréhous.

Jersey nije u Europskoj uniji a u međunarodnim poslovima ga, temeljem ugovora i za honorar zastupa londonski Foreign Office. Kako nema vojsku, u slučaju potrebe branit će ga vojska Ujedinjenoga Kraljevstva.

Jezik[uredi VE | uredi]

Pored engleskoga na Jerseyju se danas još govori francuski s normanskim dijalektom. Ovaj dijalekt domaće stanovništvo zove jerseyjski francuski, odnosno Jerriais. Dijalekt tako snažno odstupa od školskoga francuskog, da ga mogu razumijeti samo stanovnici otoka. Jerseyjski francuski više nije obavezan u školi, ali se može učiti fakultativno. U većini obitelji se više ne govori pa je stoga na pragu izumiranja.

Predpovijest i povijest[uredi VE | uredi]

Prije topljenja leda nakon zadnjeg ledenog doba Kanalski otoci bili su dio kopna i kao takvi rano su naseljeni. Najstariji nalazi potječu iz spilje La Cotte de St. Brelade. Od prvobitnih 50 megalitnih instalacija ostalo ih je još 15 i nekoliko menhira. Kanalski otoci su nekada pripadali zemljama vojvode od Normandije. Godine 1066. vojvoda Vilim Osvajač osvojio je Englesku, a Kanalski su otoci ostali u kraljevskom posjedu.

Jersey su 1940. osvojili Nijemci. Prije toga, oko 30.000 stanovnika Jerseyja je evakuirano u Veliku Britaniju. U tom razdoblju su građene utvrde (bunkeri i sl.) duž obala. Tako su otoci postali dio Atlantskoga zida. Osim toga, prisilnim radom domaće je stanovništvo sagradilo "Njemačku podzemnu bolnicu". Trebala je poslužiti liječenju njemačkih vojnika. Tijekom gradnje bolnice, mnogo prisilnih radnika je poginulo. Invazija na Normandiju nije zahvatila Kanalske otoke. Nije se htjelo zadržavati sa "nevažnim" otocima. Tako se dogodilo, da je okupacija otoka trajala do Njemačke kapitulacije 9. svibnja 1945. godine. Iz tog vremena postoje još mnoge zgrade i drugi objekti koji danas služe kao muzeji.

Turizam i promet[uredi VE | uredi]

Na Jerseyju bi svakako trebalo posjetiti tamošnji zoološki vrt. Pored čopora orangutana imaju i veliku nastambu sa letipsima. U svjetskim razmjerima poznata je suradnja toga vrta u uzgoju ugroženih vrsta.

Kod posjete jedne utvrde koja je izgrađena u moru ispred glavnog grada Jerseyja Saint Heliera turistima savjetujemo oprez. Utvrdu čuva vojnik čija je zadaća ispaliti svakoga dana u podne hitac iz topa. Kako je riječ o topu teškom više tona, on za pomoć traži turiste koji obilaze tvrđavu.