Jez

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jez
IdeLeuciscusIdus50cm.JPG
Status zaštite

Status iucn3.1 LC.svg

Status zaštite: Smanjeni rizik (lc)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Actinopterygii
Red: Cypriniformes
Porodica: Cyprinidae
Rod: Leuciscus
(Cuvier, 1816.)[1]
Vrsta: L. idus
Dvojno ime
Leuciscus idus
Linnaeus, 1758[2]
Područje života

Jez (Leuciscus idus) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda klenovi (lat. Leuciscus) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).

Poznat je i pod nazivima: Jaz, Jalac, Masnica.

Osnovna obilježja[uredi VE | uredi]

Glava jeza.

To je bez sumnje jedna od najpoznatijih riba. Jez se lako razlikuje svojim debelim tijelom, prilično širokom, kratkom glavom, malim kosim ustima i bojom peraja. Najviše sliči klenu, no u ovog drugog glava je puno šira, tijelo je gotovo cilindričnog oblika, većih ljuski i širih usta. Faringalni zubi jeza (3 o 5 x 5 O 3) su gotovo isti kao i u bolena, ali on je puno širi i kraći od potonjeg i analna peraja kod njega je značajno uža (39–10).

Po svojoj veličini jez pripada krupnijim šaranskim ribama, njegova je uobičajena dužina 35–53 cm i težina od 2–2,8 kg, on rijetko teži više od 4 kg, ali uhvaćeni su divovski jezovi od 6, čak 8 kg. Po takvim ogromnim jezima čuveno je, na primjer, Sig jezero, u neposrednoj blizini grada OstaškovaTverska oblast, Rusija. Vrlo veliki jezi susreću se također u malim rijekama Kijevske oblasti, Ukrajina. Doživi najviše 20 godina.

Jez.

Jez je jako lijep, pogotovo u proljeće. U to vrijeme, gotovo cijelo njegovo tijelo poprima metalični odsjaj: škržni poklopci i njegova glava čine se kao da su lijevane iz zlata, a kada se preokreće na suncu, njegove boje brzo se mijenjaju, te se čini srebrnim, te zlatnim, gotovo tamnim; donje peraje kao da su obojane s rumenilom, a ponekad i leđna i repna peraja poprimaju crvenkastu nijansu. Općenito leđa su plavo‑crna, iako svjetlija nego u bodorke i klena, strane tijela bjelkaste, trbuh srebrnast, leđna i repna peraja su tamne, a sve ostale crvene, oči zelenkasto‑žute s tamnom mrljom na vrhu. Međutim treba napomenuti, da jez, ovisno o terenu, kao i uzrastu, pokazuje ponekad više ili manje značajne razlike. Mladi jezi su značajno svjetliji i srebrnastiji, a njihove peraje su primjetno bljeđe.

Stanište i ponašanje[uredi VE | uredi]

Jez se u većem ili manjem broju nalazi u svim zemljama Europe i većem dijelu Sibira, nema ga samo u južnoj i jugo-zapadnoj Europi, počinje od istočne Francuske. U Rusiji, ima vrlo široku distribuciju i nalazi se gotovo svugdje osim samog krajnjeg sjevera, u Finskoj je pronađen iznad Arktičkog kruga, također je prilično uobičajen u Sjevernoj Dvini, po Kessleru, dolazi do Pečore. Rasprostire se vrlo daleko na istoku, barem do jezera Bajkal, a možda i dalje. U vodama duž zapadne obale Norveške i poluotoka Kola Murmanske Oblasti je odsutan. Na sjevernom i južnom Kavkazu (Zakavkazje) te u Krimu jez nije pronađen, a u Turkestanu, on je zamijenjen drugim bliskim vrstama.

Izbjegava planinske, vrlo brze i hladne rijeke i preferira duboke rijeke sa prilično tihim tokom, također riječne bare i protočna jezera.

Jez pripada najelastičnijim ribama i lako podnosi nagle promjene temperature i do neke mjere, kvarenje vode bez štetnih posljedica.

Način hranjenja[uredi VE | uredi]

Kao mlada riba hrani se zooplanktonom, kasnije kukcima, mekušcima i račićima. Veće jedinke također se hrane sitnom ribom.

Mladi jez — Wageningen, Nizozemska (10 cm).

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Doseže spolnu zrelost kod 3–5 godine — ne manje od 200 grama, uglavnom kod 300–400 g težine. Kreće uzvodno na mriještenje. Ženka polaže oko 130.000 jajašaca od ožujka do svibnja pri temperaturi vode od 6–13 °C tijekom jednog do dva tjedna, odmah nakon mrijesta štuke. Polaže jajašca na podvodnu vegetaciju na dubini od 80 cm.

Zlatni jez, 14 i 1/2 godine star.

Važnost za ribarstvo[uredi VE | uredi]

Riba je dobrog ukusa, predmet ribolova.

Također je stvorena domaća pasmina jeza — Goldorfe (zlatni jez) koji raste u ribnjacima i fontanama kao ukrasna riba.

Strani nazivi[uredi VE | uredi]

Ide (engleski); Aland (njemački); Ido (talijanski); Ide mélanote (francuski); Язь (ruski)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Cuvier G. 1816. Le Règne Animal distribué d'après son organisation pour servir de base à l'histoire naturelle des animaux et d'introduction à l'anatomie comparée. Les reptiles, les poissons, les mollusques et les annélides. Edition 1. Règne Animal (ed. 1) v. 2. i-xviii + 1-532.
  2. BioLib (engl.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Jez
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Jez
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Jez
Wiktionary-logo.svg Pogledajte rječničku natuknicu jez u Wječniku, slobodnom rječniku.