Jezero Zivaj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jezero Zivaj
Lake Ziway.jpg
Lokacija Regija Oromija, Regija Južnih naroda, narodnosti i etničkih grupa
Koordinate 8°00′″N 38°50′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /; Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /Koordinate: 8°00′″N 38°50′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /; Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /
Površina 440 km²
Najveća dubina 8.9 m
Nadmorska visina 1,636 m
Najveća širina 20 km
Najveća dužina 31 km
Vrsta jezera slatko, protočno
Pritoci Meki, Rijeka Katar
Ulijeva se u Jezero Abijata
Države Flag of Ethiopia.svg Etiopija
Karta središnjih jezera

Zivaj je slatkovodno jezero u Etiopiji, udaljeno oko 170 km južno od glavnog grada Adis Abebe, na granici Regije Oromija i Regije Južnih naroda, narodnosti i etničkih grupa.

Zemljopisne osobine[uredi VE | uredi]

Jezero Zivaj je jedno od slatkih jezera Doline velike rasjeline, leži na 1,636 metara nadmorske visine. Grad Zivaj leži na zapadnim obalama jezera. Jezero dobija vodu od dviju glavnih pritoka; sa zapada od rijeke Meki te sa istoka od rijeke Katar, istjek ima preko rijeke Bulbar u jezero Abijata. Sliv jezera iznosi 7025 km².[1]

Jezero ima 5 otoka; Debre Sina, Galila, Ptičji otok te najpoznatiji otok Tulu Gudo na kojem se nalazi manastir, u kojem se po legendi u 9. stoljeću čuvao Kovčeg Saveza.

Flora i fauna jezera[uredi VE | uredi]

Pored jezera Zivaj živi puno ptica i dosta nilskih konja. Jezero je bogato ribom, godišnje se izlovi 2,454 tona što iznosi oko 83% održivog izlova.[2]

Jezero Zivaj i njegova okolica dom su plemena Gurage. Po etiopskom predanju za vrijeme velike muslimanske invazije na Etiopiju koju je vodio adalski Imam Granj, kršćansko stanovništvo izbjeglo je na otoke jezera. Njih su vremenom potpuno okružili i na taj način potpuno izolirali Oromci koji su se naselili oko jezera. Kad je car Menelik II. zauzeo krajem 19. stoljeća kraj oko jezera, ustanovio da su otočani zadržali svoju kršćansku vjeru i brojne stare rukopise. [3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Robert Mepham, R. H. Hughes, and J. S. Hughes, A directory of African wetlands, (Cambridge: IUCN, UNEP and WCMC, 1992), str. 158
  2. "Information on Fisheries Management in the Federal Democratic Republic of Ethiopia" (siječanj 2003.)
  3. Paul B. Henze, Layers of Time: A History of Ethiopia (New York: Palgrave, 2000), str. 113, 152