Jožef Košič

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jožef Košič
Rođen oko 9. listopada 1788.
Bogojina
Umro 26. prosinca 1867.
Gornji Senik
Portal: Kršćanstvo
Košičevi grob.

Jožef Košič (mađ.: Kossics József) (Bogojina ili Bagonya, Mađarska, danas Slovenija, oko 9. listopada 1788. - Gornji Senik ili Felsőszölnök, Mađarska, 26. prosinca 1867.) slovenski je pisac, etnolog, pjesnik, povjesničar i rimokatolički svećenik hrvatskog podrijetla.

Rođen je u Prekmurju, u Mađarskoj. Njegov otac je bio Jožef Košič varaždinski školmeštar (učitelj). Brat mu je bio Franjo Košič, također svećenik u Zagrebu. Majka mu je bila Ana Kregar, niža plemkinja iz mjesta Ivanci (Zalaivánd), kod Bogojine.

Pohađao je gimnaziju u Kisegu (mađ. Kőszeg) i Sambotelu (mađ. Szombathely). Bio je kapelan u Prekmurju, Beltincu (Belatinc), Turnišću (Bántornya), Rogašovcima (Szarvaslak), i Svetom Jurju (Vízlendva). Svećeničku službu isprva je obavljao u Donjem Seniku (Alsószölnök; 1816.-1829.), a zatim i u Gornjem Seniku (Felsőszölnök 1829.-1867.) gdje je i umro u 80. godini života. Na groblju se nalazi njegov grob s pločom i natpisom na mađarskom jeziku. U crkvi mu je postavljena spomen ploča, a i seniška osnovna škola nazvana je po njemu. Ta činjenica ima veliku važnost za očuvanje nacionalne svijesti u mađarskih Slovenaca. Košič se dosta zanimao za povijest, a pogotovo povijest Perkmurja.

Prvo svoje djelo napisao je na mađarskom, a naslovio ga je „Jesu li u Mađarskoj Vandali?“ (Vannak e Magyar Országban Vandalusok?), jer je držao da su Slovenci u Mađarskoj potomci Vandala. Monografija O Vendima i Totima u Mađarskoj (A Magyar Országi Vendus-Tótokról 1824.-28.) prvo se pojavila anonimno u Beču 1824. godine, a zatim pod pravim imenom u novinama "Tudmányos gyűjtemény" (Znanstvena zbirka) 1828. godine.
1829. godine pojavila se i na njemačkom. Na slovenskom jeziku pojavila se tek 1992. godine. Djelo govori također o Slovencima u Mađarskoj.

Košič se u svojim djelima služio štajerskim govorom i kajkavskim narječjem.

Spomena ploča u crkvi.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Jožef Košič.

Djela[uredi VE | uredi]

  • O Vendima i Totima u Mađarskoj (A Magyar Országi Vendus-tótokról, 1824.-28.)
  • Kratka mađarska gramatika (Krátki Návuk Vogrszkoga jezika za Zacsetnike, 1833.)
  • Križni put u 14 postaja (Krizsna pout na XIV. stácie ali posztojaliscsa, 1843.)
  • Starine Železnih i Zalaskih Slovenaca (Sztarine 'seleznih ino szalaszkih Szlovenczov, 1845.)
  • Obrađen Slovenac is Slovenka kod Mure i Rabe (Zboriszani Szloven i Szlovenka med Műrov i Rábov, 1845.-48.)
  • Povijest mađarskog kraljevstva (Zgodbe vogerszkoga králesztva, 1848.)
  • Isuse, moja žudnjo (Jezus moje po'selenje 1851.)

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Kozar, Marija; Mukič, Francek: Slovensko Porabje, Mohorjeva družba Celje, 1982.