Johann Lukas von Hildebrandt

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Johann Lukas von Hildebrandt
Barok
Johann Lukas von Hildebrandt
Gornji Belvedere
Rođenje 14. studenog 1668.
Genova, Italija
Smrt 16. studenog 1745.
, Austrija
Vrsta umjetnosti arhitektura
Utjecao austrijski i njemački barok
Poznata djela Peterskirche, Beč, Pijaristička crkva Maria Treu, Beč, Palača Schwarzenberg, Beč, Belvedere, Palača u Würzburgu
Portal o životopisima

Johann Lukas von Hildebrandt (Genova, Italija, 14. studenog 1668. - Beč, Austrija, 16. studenog 1745.)bio je poznati austrijski barokni arhitekt, koji je podigao mnoge značajne državne zgrade i crkve. Školovao se u Italiji, i prenio iskustvo baroknog stila u centralnu Europu i južnonjemačke zemlje. Od djela su mu najpoznatija; dvorac vojvode Schönborn u Göllersdorfu (1712.-1717.) i palače za princa Eugena Savojskog; Belvedere, Beč, (1713. -1723.), Schloßhof na granici Slovačke i Austrije (1729.), i dvorac Ráckeve, u Mađarskoj (1701. -1702.).

Život i djelo[uredi VE | uredi]

Hildebrandt je bio dijete talijanke i nijemca. Graditeljstvo je učio kod poznatog talijanskog arhitekta Carla Fontane u Rimu. Učio je građevinarstvo i inžinjeriju kod princa Eugena Savojskog (također u Rimu, i inžinjeriju u Pijemontu. Hildebrandt je postao arhitekt miljenik princa Eugena Savojskog.

Godine 1696. Hildebrandt se doselio u Beč, i počeo raditi za bogate bečke plemićke obitelji Daunsa, Harrach, Schönborna, Starhemberga, i princa Eugena Savojskog, koji mu je bio i ostao najveći podupiratelj i naručioc.

Gornji Belvedere je najpoznatija Hildebrandtova austrijska palača.

Godine 1700., Hildebrandt je postao carski inžinjer zadužen za gradnju i održavanje dvorca Hofburg, a 1711. godine promaknut je u nadzornika gradnje. Tek nakon smrti Johanna Bernharda Fischera von Erlacha 1723. godine postao je glavni arhitekt dvorca Hofburg. Naime ispočetka rada u Hofburgu, Hildebrandt je imao veliku konkurenciju i stalnu borbu, sa prvim graditeljem Hofburga arhitektom Fischer von Erlachom, zbog toga je radije radio za vanjske aristokratske naručioce. Za razliku od pompoznih i monumentalnih građevina Fischera von Erlacha, Hildebrandtove građevine bile su puno osobnije i imale više dekoracije. Ovo mu je donijelo popularnost u srednjoj klasi. Hildebrandt je spretno ujedinio elemente talijanskog i francuskog baroka i tako razvio specifičnu inačicu baroka, - austrijski (južnonjemački) barok. Hildebrandt je istovremeno surađivao i sa drugim arhitektima na većim graditeljskim zahvatima poput samostana Göttweig i Rezidencijalne palače u Würzburgu, dvorca Weissenstein u Pommersfeldenu, palače Schwarzenberg u Beču.

Između 1713. do 1716., radi za moćnu i bogatu austrijsku obitelj Kinsky, podiže im palaču Kinsky u Beču. Od 1723. godine, postao je generalni nadzornik za carske građevine.

Njegov najpoznatiji rad je kompleks dvorca Belvedere: (Gornji Belvedere, 1721.-1722. i Donji Belvedere, 1714.-1716.), za princa Eugena Savojskog.

Hildebrandt je stvarao i po Bavarskoj, najpoznatiji njegov rad je dvorac Schloss Weissenstein u mjestu Pommersfelden.

Hildebrandt je projektirao mnoge znamenite palače po Beču (kao palaču Daun-Kinsky (1716.), i brojne sakralne objekte koji su danas ponos Beča; Peterskirche, Pijarističku župnu crkvu Maria Treu, dominikansku crkvu u mjestu Gabelm (Češka), Teutonsku crkvu u Linzu.

U Hrvatskoj mu se pripisuje tvrđavska crkva sv. Ane u Slavonskom Brodu.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Zlatko Uzelac Tvrđavska crkva sv. Ane Johanna Lucasa von Hildebrandta u Slavonskom Brodu, Radovi Instituta za povijest umjetnosti br. 28, 2004.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Johann Lukas von Hildebrandt