John von Neumann

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
John von Neumann
JohnvonNeumann-LosAlamos.gif
John von Neumann 1940-ih
Rođenje 28. prosinca, 1903.
Budimpešta, Austro-Ugarska
Smrt 8. veljače, 1957.
Washington DC, Sjedinjene Američke Države
Prebivalište Sjedinjene Američke Države
Državljanstvo američko i mađarsko
Polje Matematika
Institucija Los Alamos
Sveučilište u Berlinu
Princeton sveučilište
Alma mater Sveučilište Pázmány Pétera
ETH Zurich
Akademski mentor Leopold Fejer
Poznat po Teorija igara
von Neumannova algebra
von Neumannova arhitektura
stanični automat
Istaknute nagrade Enrico Fermi nagrada 1956.

John von Neumann (mađarski Margittai Neumann János Lajos) (Budimpešta, Austro-Ugarska 28. prosinca 1903. - Washington, SAD 2. veljače 1957.) je bio američki matematičar i polimat mađarskog porijekla, koji je postigao značajne doprinose širokom spektru disciplina, kao što su kvantna mehanika, funkcionalna analiza, teorija skupova, topologija, ekonomika, računarstvo, numerička analiza, hidrodinamika (eksplozija), statistika i mnoga druga matematička polja, kao jedan od najistaknutijih matematičara u povijesti.[1] Ponajvažnije, von Neumann je bio pionir primjene teorije operatora u kvantnoj mehanici (vidi von Neumannova algebra), član projekta Manhattan te Institute for Advanced Study pri Princetonu (kao jedan od izvorno imenovanih - skupina koju se zajednički referiralo kao "polu-bogovi"), te suučesnik u stvaranju teorije igara i koncepta staničnog automata. Skupa sa Edwardom Tellerom i Stanislawom Ulamom, von Neumann je postavio temelje nuklearne fizike korištene u termonuklearnim reakcijama u hidrogenskoj bombi.

Ključni von Neumannov doprinos u polju računarstva jest objavljen u sad već jako poznatom papiru, First Draft of a Report on the EDVAC, koji opisuje računalnu arhitekturu u kojom su podaci i programska memorija preslikani u isti adresni prostor (tzv. koncept "pohranjenog programa" - engl. stored-program concept). Ova arhitektura je postala de facto standard i može se sučeliti sa tzv. harvardskom arhitekturom, koja ima odvojene memorije za programski kod i podatke na odvojenoj sabirnici. Iako je jednomemorijska arhitektura postala uobičajeno poznata pod nazivom von Neumannova arhitektura kao rezultat von Neumannovog papira, arhitekturu su ustvari sklopovski razvili J. Presper Eckert, John William Mauchly i ostali koji su radili u projektu ENIAC pri Sveučilištu u Pennsylvaniji. Pogrešno ime za arhitekturu je raspravljeno u John W. Mauchly and the Development of the ENIAC Computer, dio online ENIAC muzeja, te u knjizi Roberta Slatera o računalnoj povijesti Portraits in Silicon. Većina kućnih računala, mikroračunala, miniračunala te mainframe računala koriste jednomemorijsku (poznatu i kao von Neumannovu) računalnu arhitekturu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. John von Neumann. MSN Encarta.


Computer-aj aj ashton 01.svg Nedovršeni članak John von Neumann koji govori o računarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.