Jona (knjiga)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Stari zavjet
Judaizam, Protestantizam,
Katoličanstvo, Pravoslavlje
Deuterokanonske knjige
Pravoslavlje
Istočno i rusko
pravoslavlje
Istočno pravoslavlje
Portal: Kršćanstvo
uredi

Jona jedna je od knjiga Svetoga pisma, dio Staroga zavjeta. Pripada u knjige "manjih proroka". Kratica knjige je Jon.

Jona (Hebrejski: יוֹנָה, standarno Yona Tiberian jon'ɔh ; arapski: يونس, Yunus ili يونان, Yunaan ; latinski Ionas ; "golubica") je prorok koji je tri dana i noći boravio u utrobi kita. Živio je za vrijeme židovskog kralja Jeroboama II. (786. - 746. g. pr. Kr). Jona se još spominje i u Drugoj knjizi o Kraljevima. Knjigu o Joni priznaju kršćani i Židovi, a priča o Joni spominje se i u Kuranu.

Knjiga progovora o odnosu pobožnih ljudi toga doba, pogotovo Židova prema bezbožnicima [1]. Mnogi pobožni ljudi su smatrali, da prema bezbožnicima, koji žive kako im se prohtije ne bi trebalo imati milosti. No Bog je poručio Joni, da ne misli tako. U knjizi se spominje Niniva, glavni grad Asirije, koji je simbol ljudske zajednice u kojoj vlada bezvlađe i bezboštvo.

Gustave Doré: Jona i kit

Jona je bio prorok, koji je dobio od Boga zapovijed, da ide u grad Ninivu. Tamo su ljudi živjeli raspušteno i Bog ih je želio potaknuti, da se poprave preko Jone. Ali Jona nije želio u Ninivu, jer je smatrao da ne zaslužuju milost i pobjegao je brodom u Tarsis. Bog je podignuo veliku oluju i mornari su željeli spasiti Jonu i sebe, ali nisu uspjeli. Netko je morao napustiti brod, pa je ždrijeb pao na Jonu, koji je to prihvatio. Smatrao je, da će se time more smiriti, jer se zbog njega i podiglo nevrijeme. Bog je poslao kita, koji je progutao Jonu i držao ga u svom tijelu 3 dana i 3 noći. U Knjizi o Joni piše velika riba, ali u Evanđelju po Mateju (Mt 12, 38-41) spominje se Jona i piše, da je boravio u utrobi kita. Jona je od Boga tražio oprost, koji mu je oprostio i zapovjedio kitu, da ga izbaci na kopno. Jona je krenuo u Ninivu i propovijedao. Ninivljanima je rečeno, da su bili toliko zlobni da će Bog uništiti taj grad za 40 dana, a ta vijest je doprla do kralja Ninive. On je razderao svoje haljine i pokajao se, a pokajalo se i 120 000 stanovnika Ninive. Bog im je oprostio i nije uništio grad.

Gustave Doré: Jona prorokuje propast Ninive

Jona se spominje u Novom zavjetu u Evanđelju po Mateju (Mt 12, 38-41 i 16, 1-14) i Luki (Lk 11, 29-32). Isus je razgovarao s nekim farizejima i pismoznancima i rekao im: "Doista, kao što Jona bijaše u utrobi kitovoj tri dana i tri noći, tako će i Sin Čovječji biti u srcu zemlje tri dana i tri noći. [2]"

Na kajkavskom narječju hrvatskog jezika, prvi je Ignac Kristijanović je preveo Jonu. Prijevod se pojavio u Daniczi Zagrebechkoj 1848. godine (Knjiga Jonaša).
I Gospodin Bog je pripravil beršljan, i ov je zrasel zverhu Jonaševe glave, da bi zverhu Jonaševe glave bila senca, i njega pokrival (ar si ni dobro čutil): Jonaš je se veselil z-velikem veseljem nad beršljanom. Ali drugi dan, kada je zorja nastajala, je Bog pripravil červa; ov je podjel beršljan, i je vsehnul. I kada bi sunce bilo izišlo, je pušćal Gospon topel i smudeći veter puhati: i sunce je Jonaša na glavu pripekalo, tak, da je od vrućine omegluval. Onda si je on željel vumreti, i rekel: meni je bolje vumreti nego živeti! Onda reče Gospon Jonašu: štimašli, da se ti pravično serdiš zbog beršljana? I on reče: pravično se serdim tja do smerti! I reče Gospon: Tebi je žal zbog beršljana, z-kojem ti nikakvoga nesi imel truda, kojemu ti nesi dal zrasti, koi je v-jedni noći narasel, i v-jedni noći vsehnul. I ja naj nebi nikakvo pomiluvanje imel z-Ninive, velikem varašem, vu kojem je već kak sto dvadeset jezer ljudih, koji med svojum desnum i levum rukum razluke nepoznaju, i tulika živina! (4,6-11)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Knjiga o Joni na Wiki izvoru

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Svijet Biblije, Novi Zavjet, Mladinska knjiga, Zagreb 1991
  2. Novi zavjet, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1990.