Joseph Haydn

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Joseph Haydn
Joseph Haydn
Biografski podatci
Rodno ime Franz Joseph Haydn
Datum rođenja 31. ožujka 1732.
Datum smrti 31. svibnja 1809.
Djelo
Period Klasicizam
Poznatija djela Simfonija rastanka
96. simfonija "Iznenađenje"
Simfonija sa udarcem timpana
104. simfonija "Londonska"
Godišnja doba"
"Stvaranje
Koncert za trubu i orkestar u Es-duru
Koncert za violončelo i orkestar br.2 u D-duru

Joseph Haydn (Rohrau, 31. ožujka 1732. - Beč, 31. svibnja 1809.), austrijski skladatelj i dirigent. Smatra se da je hrvatskog podrijetla [1].

Šire glazbeno obrazovanje stekao je kao član dječačkog zbora Bečke katedrale. U kompoziciji zapravo samouk, Haydn se i kasnije, kao skladatelj i dirigent dvorske muzike knezova Esterhazy, razvijao samostalno, "odrezan od svijeta", kako sam kaže, "i prisiljen da postane originalan". Proveo je tri desetljeća, od 1761. do 1790., na kneževskim dovorovima u Željeznom i Esterhazyu, dok je nakon 1790. većinom boravio u Beču.

"Dobri tata Haydn", čuvar klasične tradicije, prvi u velikoj trojki bečkih klasika, Mozartov prijatelj i učitelj mnogih glazbenika svoga doba stekao je za života veliku popularnost i poštovanje koji su nakon smrti izblijedili, da bi ga 20. stoljeće ponovo otkrilo kao vrelo nepresušne glazbene dobrote.

Haydn je dao neizmjerno bogat i raznovrstan opus, što svjedoči o lakoći stvaranja i o potrebi tadašnjeg glazbenog tržišta koje je stalno tražilo nova djela. Njegovih 108 simfonija, 24 klavirska koncerta, 5 koncerata za violončelo, mnoštvo komornih skladbi za različite instrumente i ansamble, tridesetak opera, oratoriji, mise, kantate - sve to čini jedan od najbogatijih opusa u povijesti skladateljstva uopće.

Težište njegova stvaranja je na instrumentalnoj glazbi, a posebno je razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju. U operi daje veću važnost karakterizaciji likova. Najstariji je od trojice majstora bečke klasike.

Djela:

  • Čudak, Nenadani susret, Mjesečev svijet, Simfonija rastanka, Oxfordska, 6 Pariških i 12 Londonskih simfonija, 84 gudačka kvarteta (najvrijedniji po 6 tzv. Sunčanih, Ruskih, Pruskih, te Apponyi i Erdődy), pasija "Sedam posljednjih riječi Spasiteljevih"), oratoriji Stvaranje i Godišnja doba.

Hrvatska narodna glazba i Haydn[uredi VE | uredi]

Hrvatski muzikolog Franjo Kuhač prvi je uočio koji da Haydnova glazba obiljuje hrvatskim narodnim napjevima. Kuhač je sakupio i objavio brojne primjere hrvatskih narodnih napjeva koji su ugrađeni u Haydnove kompozicije.


Primjeri tema u Haydnovim djelima koje se temelje na hrvatskim narodnim napjevima:


Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. sir William Henry Hadow: Hrvatski skladatelj: bilješke prema studiji o Josipu Haidenu, 2005.