Josip Pečarić

Izvor: Wikipedija
Josip Pečarić

Josip Pečarić 2012. godine.
Rođenje 2. rujna 1948.
Kotor, Crna Gora
Prebivalište Zagreb
Državljanstvo hrvatsko
Narodnost Hrvat
Etnicitet Hrvat
Polje matematika
Istaknute nagrade Državna nagrada za znanost. Godišnja državna nagrada: u području prirodnih znanosti, za 1996. godinu.
Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, 1999. godine.
Portal o životopisima

Josip Pečarić (Kotor, 2. rujna 1948.),[1] hrvatski je matematičar, publicist i akademik HAZU.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Pečarić je rođen u Kotoru 1948. godine. U rodnome gradu polazio je i završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1972. na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu s radom iz područja nuklearne fizike, a magistrirao je na istome fakultetu 1975. godine.[1] Doktorirao je 1982. godine matematičke znanosti disertacijom "Jensenove i povezane nejednakosti" (Jensen's and related inequalities).[2] Nakon studija radio je u Geomagnetskom institutu u Grocki, te na Građevinskom fakultetu u Beogradu, do 1987. godine, a iste godine s obitelji odlazi u Zagreb gdje se je zaposlio na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.[1] Redoviti je profesor na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, voditelj seminara "Nejednakosti i primjene" na Matematičkom odjelu PMF-a i glavni istraživač istoimenoga projekta Republike Hrvatske. Od 2019 radi na moskovskom RUDN sveučilištu.[3] Osim što je redoviti član HAZU, aktivni je član The New York Academy of Science. Jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka u području teorije nejednakosti, pa u svjetskim referativnim žurnalima (SAD i Njemačka) za njega kažu da je "veliko ime u teoriji nejednakosti". Jedan je od deset svjetskih matematičara čiji broj radova danih na MathSciNet-u prelazi brojku 500.[4]

Najplodniji je hrvatski znanstvenik s više od 1.000 znanstvenih radova iz područja matematike (lipanj 2014.),[5] te više od 100 (140)[6] publicističkih knjiga, u kojima se bavi temama ključnim za razumijevanje stvaranja hrvatske države.[7]

Josip Pečarić od 28. ožujka 2016. godine dopisni je član Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti.[8]

Glavni je urednik časopisa Mathematical Inequalities and Applications.[9]

Djela[uredi | uredi kôd]

Nepotpun popis:

  • Konveksne funkcije: nejednakosti, Naučna knjiga, Beograd, 1987.
  • Diferencijalne i integralne nejednakosti, suautor Dragoslav Mitrinović, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
  • Recent Advances in Geometric Inequalities, Kluwer Acad. Publ., Dordrecht-Boston-London, 1989. (suautori D. S. Mitrinović, V. Volenec)
  • Srednje vrednosti u matematici, Naučna knjiga, Beograd, 1989. (suautor D. S. Mitrinović)
  • Monotone funkcije i njihove nejednakosti I, Naučna knjiga, Beograd, 1990. (suautor D. S. Mitrinović)
  • Hölderova i srodne nejednakosti, Naučna knjiga, Beograd, 1990. (suautor D. S. Mitrinović)
  • Inequalities Involving Functions and Their Integrals and Derivatives, Kluwer Acad. Publ., Dordrecht-Boston-London, 1991. (suautori D. S. Mitrinović, A. M. Fink)
  • Cikličke nejednakosti i ciklične funkcionalne jednačine, Naučna knjiga, Beograd, 1991. (suautor D. S. Mitrinović)
  • Nejednakosti i norme, Naučna knjiga, Beograd, 1991. (suautor D. S. Mitrinović)
  • Convex Functions, Partial Orderings, and Statistical Applications, Academic Press, New York-London-Toronto-Sydney-San Francisco, 1992. (suautori F. Prochan, Y. L. Tong)
  • Classical and new Inequalities in Analysis, Kluwer Acad. Publ., Dordrecht-Boston-London, 1993. (suautori D. S. Mitrinović, A. M. Fink)
  • Nejednakosti, Mala matematička biblioteka, knj. 6, Hrvatsko matematičko društvo i Element, Zagreb 1996.
  • Mond-Pečarić Method in Operator Inequalities / Inequalities for bounded selfadjoint operators on a Hilbert space, Element, Zagreb, 2005. (suautori T. Furuta, J. Mićić Hot, Y. Seo)
  • Multiplicative Inequalities of Carlson Type and Interpolation, World Scientific Publishing Co., Singapore, 2006. (suautori L. Larsson, L. Maligranda, L.-E. Persson)

Udžbenici[uredi | uredi kôd]

  • Zbirka zadataka iz fizike, Beograd, 1989. (suautori M. Rekalić, M. Simić, M. Ivanković, V. Georgijević)
  • Matematika: za tehnološke fakultete, 1992. (2. proš. izd., 1994.; 3. izd., 1998.) (suautori Tomislav Bradić, Rajko Roki i Mate Strunje)

Pubicistika i povijest[uredi | uredi kôd]

  • Srpski mit o Jasenovcu: skrivanje istine o beogradskim konc-logorima, Dom i svijet, Hrvatski informativni centar, Hrvatski institut za povijest; Zagreb, 1998., ISBN 953-6491-24-9 (2. izd. Srpski mit o Jasenovcu I: skrivanje istine o beogradskim konc-logorima, Element, Zagreb, 2000.)
  • Borba za Boku kotorsku: u Boki kotorskoj svaki kamen govori Hrvatski, Element, Zagreb, 1999., ISBN 953-197-902-2
  • Srpski mit o Jasenovcu II: o Bulajićevoj ideologiji genocida hrvatskih autora, Element, Zagreb, 2000.
  • Serbian myth about Jasenovac, Stih, Zagreb, 2001.
  • Za hrvatsku Hrvatsku, Element, Zagreb, 2001., ISBN 953-197-812-3
  • Sramotni sud u Haagu, Stih, Zagreb, 2001.
  • Strossmayerova oporuka, HAZU, Zagreb, 2002. (suautorica Ankica Pečarić)
  • Pronađena polovica duše: deset godina s Australskim Hrvatima, Zagreb, 2002.
  • Brani li Goldstein NDH?, "A. G. Matoš", Samobor, 2002., ISBN 953-6113-10-4
  • Trijumf tuđmanizma, Zagreb, 2003.
  • Nepoćudne knjige: trijumf tuđmanizma 2, Zagreb, 2003.
  • Hercegovac iz Boke: što sam govorio o Hrvatima Bosne i Hercegovine, Zagreb, 2003.
  • U Boki kotorskoj svaki kamen govori hrvatski: borba za Boku kotorsku 2, Zagreb, 2004.
  • Tuđmanove tri sekunde, Zagreb, 2004., suautor Dubravko Jelčić, (2. proš. izd. 2007.)
  • Književnik Mile Budak sada i ovdje, suautor Dubravko Jelčić, Zagreb, 2005.
  • Priznajem, Hrvat sam!, Zagreb, 2005.
  • Povijesni prijepori, suautor Dubravko Jelčić, Zagreb, 2006.
  • Kad "stručnjaci" odlučuju o matematici, Zagreb, 2006.
  • Kako su rušili HAZU?, Zagreb, 2006.
  • Za hrvatske vrednote, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-98887-9-2
  • Zločinački sud u Haagu, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-7575-01-4
  • Thompson u očima hrvatskih intelektualaca: bilo je i to jednom u Hrvatskoj..., Fortuna, Zagreb, 2008. (suautor Mate Kovačević)
  • Kraj vremena veleizdajnika?, Zagreb, 2009. (suautor Mate Kovačević)
  • Rasizam suda u Haagu: 15 godina ponavljanja istoga: je li bilo uzalud?, Zagtreb, 2011.
  • Hajka na Thompsona, Zagreb, 2012.
  • Zabranjeni akademik: prijevarom u HAZU?!, Zagreb, 2012.
  • Rasizam svjetskih moćnika, Zagreb, 2012.
  • Rasizam domaćih slugu, Zagreb, 2013.
  • Hrvatski genocid: Napravili zečeve od Srba, Zagreb, 2014.
  • Vukovar i njegov stožer: o Vukovaru u pismima prijateljima, Zagreb, 2014.
  • Ako voliš Hrvatsku svoju, Zagreb, 2014.
  • Propade im crvena Hrvatska, Zagreb, 2015.
  • Živjela nam antifašistička, tj. braniteljska Hrvatska, Zagreb, 2015.[10]
  • Dva pisma koja su skinula maske: Na hrvatsku šutnju nismo spremni!, Zagreb, 2015.
  • Oba su pala, Zagreb, 2016.
  • Ništa se još promijenilo nije, Zagreb, 2017. (suautor Josip Stjepandić)
  • Dnevnik u znaku "Za dom spremni", Zagreb, 2017.
  • Pišem pisma, odgovora nema! 1. Navodna Hrvatska zaklada za znanost, Zagreb, 2017.
  • Pišem pisma, odgovora nema! 2. Je li Akademiji važna znanost?, Zagreb, 2017.
  • Thompson: pjesmom za Hrvatsku, Zagreb, 2017.
  • General Praljak, Zagreb, 2017. (suautor Miroslav Međimorec)[11] (2. proš. izd., Zagreb, 2017.)
  • General Praljak: knjiga II., Zagreb, 2018. (suautor Miroslav Međimorec)
  • General Praljak: knjiga III., Zagreb, 2018. (suautor Miroslav Međimorec)
  • Razotkrivena jasenovačka laž, Zagreb, 2018. (suautor Stjepan Razum)
  • Matematika, pjesme i nogomet, Zagreb, 2018.
  • Predsjednica i ‘Za Dom spremni’, Zagreb, 2019.
  • Dario Kordić, Zagreb, 2019.
  • Četvrti stup moje Hrvatske, Zagreb, 2019.
  • Je li političarima kriva matematika, Zagreb, 2019.
  • Josip Šimunić i Za Dom Spremni, Zagreb, 2019.
  • Vjenceslav Čižek, Zagreb, 2019. (suautorica Malkica Dugeč)
  • Borasa za akademika, Zagreb, 2020.

Nagrade, odličja i priznanja[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ a b c Sanja Varošanec, Matematičke nejednakosti Josipa Pečarića, Vijenac, broj 378., 11. rujna 2008., preuzeto 16. srpnja 2013.
  2. ↑ Tko je tko u hrvatskoj znanosti: Josip Pečarić - Izobrazba  Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. ožujka 2012. (Wayback Machine), preuzeto 16. srpnja 2013.
  3. ↑ Josip Pečarić: Na veliko zadovoljstvo sadašnje srpsko-hrvatske vlasti postao sam ruski znanstvenik (Objavljeno: 27. rujna 2019.; pristupljeno 17. studenog 2023.)
  4. ↑ Prof. dr. Darko Žubrinić, (engl.) Josip Pečarić and his work in mathematics. Recognition to Professor Pečarić: an international conference in his honour, www.croatia.org, 17. srpnja 2007., preuzeto 16. srpnja 2013.
  5. ↑ (engl.)/(hrv.) Mathematical Inequalities and Applications 2014 - One Thousand Papers Conference. Conference in honour of Academician Josip Pečarić on the occasion of publishing more than 1000 scientific mathematical papers  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. ožujka 2016. (Wayback Machine), ttf.unizg.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.
  6. ↑ Pecaric,J; Pavkovic, M: Mali Sloba u Zagrebu, Zagreb 2023, str. 295 [1]
  7. ↑ PREDSTAVLJANJE KNJIGE MOJIH STO KNJIGA U TISNOM…, (Objavljeno: 7. kolovoza 2020.; pristupljeno 16. studenog 2023.)
  8. ↑ Akademik Josip Pečarić jednoglasno izabran za dopisnog člana Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, radiodux.me, 28. ožujka 2016., pristupljeno 21. travnja 2017.
  9. ↑ Element Mathematical Inequalities & Applications - međunarodni znanstveni časopis (pristupljeno 28. kolovoza 2019.)
  10. ↑ „Živjela nam antifašistička, tj. braniteljska Hrvatska”- Razgovor s akademikom Josipom Pečarićem  Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. srpnja 2015. (Wayback Machine), glasbrotnja.net, 29. lipnja 2015., pristupljeno 9. srpnja 2015.
  11. ↑ Predstavljena knjiga "General Praljak" - obrana istine  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. prosinca 2017. (Wayback Machine), vijesti.hrt.hr, 21. studenoga 2017, pristupljeno 1. prosinca 2017.
  12. ↑ MZO: Državna nagrada za znanost za 1996., mzo.hr, preuzeto 29. lipnja 2019.
  13. ↑ Banach J. Math. Anal. Volume 2, Number 2, 2008, emis.de, preuzeto 29. lipnja 2019. (engl.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
 Wikicitati imaju zbirke citata o temi Josip Pečarić
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Pečarić&oldid=6811905"