Josip I., car Svetog Rimskog Carstva

Izvor: Wikipedija
Josip I.
Josip I. Habsburg
rimsko-njemački kralj
Vladavina 23. siječnja 1690.17. travnja 1711.
Krunidba 26. siječnja 1690., Augsburg
Prethodnik Leopold I.
Nasljednik Karlo VI.
ugarski kralj i hrvatski kralj
Vladavina 9. prosinca 1687.17. travnja 1711.
Krunidba 9. prosinca 1687., Bratislava
Prethodnik Leopold I.
Nasljednik Karlo III.
češki kralj
Vladavina 5. svibnja 1705.17. travnja 1711.
Prethodnik Leopold I.
Nasljednik Karlo VI.
rimsko-njemački car
Vladavina 5. svibnja 1705. - 17. travnja 1711.
Prethodnik Leopold I.
Nasljednik Karlo VI.
Supruga Wilhelmine Amalia of Brunswick-Lüneburg
Djeca Marija Josefa
Leopold Josip
Maria Amalija
Dinastija Habsburg
Otac Leopold I.
Majka Eleonore von Pfalz-Neuburg
Rođenje 26. srpnja, 1678., Beč
Smrt 17. travnja 1711., Beč
Vjera rimokatolik

Josip I. (Beč, 26. srpnja, 1678. – Beč, 17. travnja 1711.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski, češki kralj i nadvojvoda Austrije iz dinastije Habsburg, bio je sin cara Leopolda i njegove treće žene Eleonore von Pfalz-Neuburg.

Još za očeve vladavine postao je kraljem Mađarske (1687.) i rimskim kraljem (1690.). Sudjelovao je u ratu za španjolsko naslijeđe. Carstvo je naslijedio nakon očeve smrti, 1705. godine.

Za Josipove je vladavine Mađarska bila zahvaćena pobunom Franje Rákóczyja, tijekom koje su Rákóczyjeve pristaše 1707. proglasile da su Habsburzi lišeni ugarske krune. Uskoro su, međutim, pokrenuti pregovori između cara i pobunjenika, za vrijeme kojih Josip umire, a nastavlja ih hrvatski ban Ivan Pálffy. Postignuti dogovor (Szatmárski mir) proglasio je opću amnestiju i zajamčio prava protestanata u Ugarskoj na slobodu vjeroispovijesti, a potpisala ga je 1. svibnja 1711. Josipova majka, carica Eleonora.

Rodoslovlje[uredi | uredi kôd]

Preci[uredi | uredi kôd]

Prva generacija

  1. Josip I., car Svetog Rimskog Carstva (1678. – 1711.)

Druga generacija

  1. Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva (1640. – 1705.)
  2. Grofica Eleonora Magdalena od Falačke-Neuburga (1655. – 1720.)

Treća generacija

  1. Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva (1608. – 1657.)
  2. Infanta Maria Anna od Španjolske (1606. – 1646.)
  3. Filip Vilim, knez izbornik Falačke (1615. – 1690.)
  4. Landgrofica Elisabetha Amalia od Hessen-Darmstadta (1635. – 1709.)

Četvrta generacija

  1. Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva (1578. – 1637.)
  2. Princeza Maria Anna od Bavarske (1574. – 1616.)
  3. Filip III., kralj Španjolske (1578. – 1621.)
  4. Nadvojvotkinja Margaretha od Austrije (1584. – 1611.)
  5. Wolfgang Wilhelm, grof-palatin od Neuburga (1578. – 1653.)
  6. Vojvotkinja Magdalena od Bavarske (1587. – 1628.)
  7. Georg II., landgrof od Hessen-Darmstadta (1605. – 1661.)
  8. Vojvotkinja Sofija Eleonora od Saske (1609. – 1671.)

Potomci[uredi | uredi kôd]

Brak (1699.): Princeza Wilhelmine Amalie od Braunschweig-Lüneburga (1673. – 1742.), kći Johanna Friedricha, vojvode od Braunschweig-Lüneburga i grofice Benedikte Henriette od Falačke-Simmerna

  • Nadvojvotkinja Marija Jozefa (1699. – 1757.); suprug Fridrik August II., kralj Poljske i izbornik Saske (1696. – 1763.)
  • Nadvojvoda Leopold Josip (1700. – 1701.)
  • Nadvojvotkinja Marija Amalija (1701. – 1756.); suprug Karlo VII. Albert, car Svetog Rimskog Carstva i knez izbornik Bavarske (1697. – 1745.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]



Prethodnik:
Leopold I. (1657. – 1705.)
Rimsko-njemački car Nasljednik:
Karlo VI. (1711. – 1740.)