Josip Mihalović

Josip Mihalović
hrvatski kardinal
Portret	Kardinalov portret kojeg je izradio Theodor Mayerhofer
Naslovi	Rimokatolički nadbiskup, kardinal
Država	Hrvatsko Kraljevstvo u sklopu Habsburške Monarhije
Etničko podrijetlo	hrvatsko
Matična kuća	Mihalović
Rođenje	16. siječnja 1814.
Smrt	19. veljače 1891.
Zaređenje	12. kolovoza 1836.
Imenovanje nadbiskupom	4. svibnja 1870.
Posvećenje	17. srpnja 1870.
Imenovanje kardinalom	22. lipnja 1877.
Biskupije	Duvanjska (imenovani naslovni biskup 1868-1870), Zagrebačka nadbiskupija (od 1870)

Josip Mihalović (Turda, Rumunjska, 16. siječnja 1814. - Zagreb, Hrvatska, 19. veljače 1891.), kardinal, zagrebački nadbiskup. Iz hrvatske je plemenitaške obitelji Mihalovića.

Rodio se u Tordi u Ugarskoj (danas Turda, grad u Transilvaniji u Rumunjskoj) gdje je završio osnovno školovanje. Gimnaziju je pohađao u Szegedu, a teologiju na bogosloviji u Temišvaru (Timisoara). Za svećenika je zaređen 12. kolovoza 1836. godine. U biskupiji Csanad obnaša razne dužnosti. Od 1837. Mihalović je biskupski caeremoniarius i bilježnik Svete Stolice; od 1842. tajnik; od 1846. ravnatelj biskupske kancelarije; generalni provikar; župnik i dr. U mladosti je pripadao tvrdoj jezgri mađarskih buntovnika, te je zbog svojih političkih djelovanja osuđen na četiri godine zatvora, od kojih je proboravio u zatvoru dvije i pol.

Kada ga je papa Pio IX. 1870. g. imenovao zagrebačkim nadbiskupom, Josip Mihalović staje u obranu hrvatske autonomije a protiv mađarske hegemonije. Papa Pio IX. imenuje ga kardinalom 1877. godine i sudjeluje u konklavi 1878. g. kod izbora pape Lava XIII. Godine 1880. Zagreb je pogodio snažan potres, u kojem je bila teško oštećena i zagrebačka katedrala. Od tada pa sve do smrti 16. siječnja 1891. g. najveća mu je briga bila obnova katedrale, koju nije doživio. Katedrala je završena 1899. godine.

Vanjske poveznice

• Josip Mihalović – jedan od trinaestorice kardinala u hrvatskoj povijesti
• Josip Mihalović – sedamdeseti po redu zagrebački (nad)biskup

Prethodnik:	Zagrebačka nadbiskupija	Nasljednik:
Juraj Haulik (1852. - 1869.)		Juraj Posilović (1894. - 1914.)