Josip Runjanin

Izvor: Wikipedija
Josip Runjanin
Josip Runjanin
Životopisni podatci
Rodno ime Josip Runjanin
Rođenje 8. prosinca 1821., Vinkovci
Smrt 2. veljače 1878., Novi Sad
Djelo
Razdoblje Ilirizam
Poznatija djela Lijepa naša domovino
Portal o glazbi
Portal o životopisima

Josip Runjanin (Vinkovci, 8. prosinca 1821. – Novi Sad, 2. veljače 1878.), bio je hrvatski[1] skladatelj i časnik u austrougarskoj vojsci, uglazbio pjesmu Antuna Mihanovića Horvatska domovina, koja je 1891. godine proglašena hrvatskom himnom pod naslovom Lijepa naša domovino.[2]

Životopis

Josip Runjanin rođen je u Vinkovcima, gdje je i kršten, u pravoslavnoj crkvi Silaska Svetog Duha.[3] Cincarskoga je podrijetla[4] od prebjega iz Srbije, grčko istočne vjere.[5] Školu je pohađao u Vinkovcima i Srijemskim Karlovcima, a nakon toga odlučio se za vojničko zvanje.

Časnička služba

Godine 1847. služio je kao kadet u 10. "Banskoj" graničarskoj pješačkoj pukovniji pod zapovjedništvom pukovnika Josipa Jelačića. U siječnju 1848. godine postao je kadet-časnički zamjenik, a u svibnju zastavnik, te u rujnu iste godine poručnik. U rujnu 1849. godine unaprijeđen je u čin natporučnika, a satnik je postao u travnju 1857. godine. Deset godina nakon toga dobiva čin bojnika, a 1871. godine unaprijeđen je u čin potpukovnika i umirovljen. Poznato je kako je između 1848. i 1866. godine sudjelovao u četiri ratna pohoda u Italiji, te da se u svojoj 43-oj godini oženio kćerju umirovljenog satnika Tome Perakovića. Kao predstavnik Prve banske pukovnije ušao je 1865. godine u Hrvatski sabor. Nakon umirovljenja povukao se iz javnoga života i nakon toga živio je u Novome Sadu do smrti.

Umro je 2. veljače 1878. godine, a pokopan je u Novome Sadu na pravoslavnom tzv. Uspenskom groblju.

Skladanje hrvatske himne

Runjanin je glazbenu izobrazbu stekao kod vojnoga kapelnika u Glini, a svirao je i glasovir. Kao carski kadet služio je u Glini gdje je često zalazio u društvo ilirskih rodoljuba koji su održavali književne skupove i čitali radove ilirskih pisaca. Ondje je Runjanin prvi put čuo Mihanovićevu pjesmu "Horvatska domovina". Nije sasvim sigurno je li Runjanin skladao njezinu melodiju,[6] ali takvo mišljenje se uvriježilo u drugoj polovici 19. stoljeća. Točna godina nastanka nije poznata, ali se obično uzima 1848. godina.

U knjizi Znameniti i zaslužni Hrvati koja je izdana 1925. godine u Zagrebu na str. 232. stoji: "...God. 1840. bivši kadetom u Glini ishitrio je poznatu himnu "Lijepa naša domovina" prema melodiji Donizettieve arije "O sole piu ratto" iz 3. čina opere "Lucia di Lammermoor"..."

Godine 1861. ukajdio je učitelj pjevanja i organist prvostolne crkve u Zagrebu Vatroslav Lichtenegger napjev pjesme. Čim ju je Lichtenegger ukajdio i obradio za muški zbor a glazbeno društvo duhovne mladeži u Zagrebu izdalo u svojim "Sbirkama", pjesma je postala popularnom.

Pjesma je pod nazivom Hrvatska himna prvi puta izvedena prigodom otvorenja Hrvatsko-slavonske izložbe u Zagrebu 1891., kada nijedan od autora više nije bio živ.

Ostali radovi

Narodnosna pripadnost

Wilhelmine Runjanin kći Josipa Runjanina je za svoje pretke s očeve strane tvrdila, da su se smatrali Hrvatima.[11] Pojedini Srpski autori zaključuju da je Josip Runjanin bio Srbin, međutim Mario Grčević zaključuje da ne postoje primarni izvori u kojima bi Runjanin napisao ili nekome rekao da je Srbin. S druge strane više toga upućuje da je sam sebe smatrao Hrvatom.[12]

Izvori

  1. ↑ Runjanin, Josip, enciklopedija.hr
  2. ↑ enciklopedija.lzmk.hr: Runjanin, Josip, preuzeto 17. studenoga 2013.
  3. ↑ Moljac.hr: Životopis Josipa Runjanina  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. veljače 2013. (Wayback Machine), preuzeto 17. studenoga 2013.
  4. ↑ Duško Popović, Sto godina filmske čarolije, Hrvatski filmski savez, 4. studenoga 2014., preuzeto 25. prosinca 2016.
  5. ↑ Josip Šarčević, Josip Runjanin (Josif)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. prosinca 2017. (Wayback Machine), povijest.net, 7. travnja 2008., pristupljeno 6. listopada 2014.
  6. ↑ Golec, Ivica. Banska krajina u djelima svećenika Josipa Marića (1807.-1883.) i Pavla Lebera (1844.-1919.) // Croatica Christiana Periodica, br. 57., (2006.), str. 155.-176., (Hrčak), fusnota 22 na str. 159.:
    »Najvjerojatnije ju je uglazbio Josip Runjanin (1821.–1878.), onodobni kadet Prve banske pukovnije u Glini, na tekst pjesme Horvatska domovina Antuna Mihanovića. Neki misle da je Lijepu našu skladao onodobni kapelnik pukovnijske glazbe u Glini Josip Wendl. Nesporno je da su je časnici i poznatiji građani pjevali u Glini već tijekom 1846. dakle gotovo 50 godina prije njezina proglašenja hrvatskom himnom (1891.). (Usp. o tome, Pjevački vjesnik, 6 (1910.), 10, 108-109; Milan BABIĆ, »U Glini je prvi put 1846. g. odjeknula hrvatska himna«, Jutarnji list, 29 (1939.), 10029, 12.«
  7. ↑ ZAMP Baza autora: Ljubimo te naša diko (Hrvati svome banu), preuzeto 17. studenoga 2013.
  8. ↑ a b Katica Čorkalo, Pripovjedač Trnski, Republika - mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo, br. 3, ožujak 2010., str. 41., fusnota 2:
    »Najpoznatije su među njima domoljubne: Ljubimo te, naša diko!, spjevana u čast Trnskovu pukovniku u Glini, poslije hrvatskome banu Josipu Jelačiću, koju je uglazbio kompozitor hrvatske himne, graničarski pukovnik Josip Runjanin; (...)«, (u pismohrani archive.org, 30. ožujka 2012., preuzeto 25. prosinca 2016.)
  9. ↑ Josip Šarčević, Josip Runjanin (Josif)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. prosinca 2017. (Wayback Machine):
    »Uz zapovjednika Jelačića oduševio se za ilirski narodni preporod. Godine 1844. njemu u čast komponira napjev na tekst Ivana Trnskog “Ljubimo te, naša diko”.«, povijest.net, preuzeto 17. studenoga 2013.
  10. ↑ Golec, Ivica. Banska krajina u djelima svećenika Josipa Marića (1807.-1883.) i Pavla Lebera (1844.-1919.) // Croatica Christiana Periodica, br. 57., (2006.), str. 155.-176., (Hrčak), str. 167.:
    »Marić i Trnski složno djeluju i prigodom predstavljanja nekih pjesama Trnskoga 1843. posvećenih pukovniku Jelačiću, a tu ponajprije mislimo na pjesmu Ljubimo te naša diko, koju je uglazbio Josip Runjanin, (...)«
  11. ↑ Auburger Leopold; Putovima hrvatskoga etnonima Hrvat. Mario Grčević. Ime »Hrvat« u etnogenezi južnih Slavena, str 150; Filologija, No. 73, 2019.
  12. ↑ Mario Grčević; Ime »Hrvat« u etnogenezi južnih Slavena, str 39 Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu ; Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku, 2019. ISBN 978-953-7823-86-3
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Runjanin&oldid=6702306"