Josip Runjanin
| Josip Runjanin | |
|---|---|
 |
|
|
|
|
| Rodno ime | Josip Runjanin |
| Datum rođenja | 8. prosinca 1821. |
| Datum smrti | 2. veljače 1878. |
|
|
|
| Period | Ilirizam |
| Poznatija djela | Lijepa naša domovino |
Josip Runjanin (Vinkovci, 8. prosinca 1821. - Novi Sad, 2. veljače 1878.), hrvatski časnik u austrougarskoj vojsci i skladatelj hrvatske himne.[1]
Časnička služba [uredi]
Školu je pohađao u Vinkovcima i Srijemskim Karlovcima, a nakon toga odlučio se za vojničko zvanje.
Godine 1847 služio je kao kadet u 10. "Banskoj" graničarskoj pjesačkoj pukovniji pod zapovjedništvom pukovnika Josipa Jelačića. U siječnju 1848. postao je poručnikom druge, a u svibnju poručnikom prve klase, te u rujnu iste godine natporučnikom. U rujnu 1849. unaprijeđen je u čin kapetana druge klase, a kapetan prve klase postao je u travnju 1857. Deset godina kasnije dobiva čin majora, a 1871. unaprijeđen je u čin potpukovnika i umirovljen. Poznato je da je između 1848. i 1866. sudjelovao u četiri ratna pohoda u Italiji, te da se u svojoj 43-oj godini oženio kćerkom umirovljenog kapetana Tome Perakovića. Kao predstavnik Prve banske pukovnije ušao je 1865. u Hrvatski sabor. Nakon umirovljenja povukao se iz javnoga života.
Skladanje hrvatske himne [uredi]
Runjanin je glazbenu izobrazbu stekao kod vojnoga kapelnika u Glini, a svirao je i glasovir. Kao carski kadet služio je u Glini gdje je često zalazio u društvo ilirskih rodoljuba koji su održavali književne skupove i čitali radove ilirskih pisaca. Ondje je Runjanin prvi put čuo Mihanovićevu pjesmu "Horvatska domovina". Nije sasvim sigurno je li Runjanin skladao njenu melodiju, ali takvo mišljenje se uvriježilo u drugoj polovici 19. stoljeća. Točna godina nastanka nije poznata, ali se obično uzima 1848.
U knjizi Znameniti i zaslužni Hrvati koja je izdana 1925. godine u Zagrebu na str. 232. stoji: "...God 1840. bivši kadetom u Glini ishitrio je poznatu himnu "Lijepa naša domovina" prema melodiji Donizettieve arije "O sole piu ratto" iz 3. čina opere "Lucia di Lammermoor"..."
Godine 1861. ukajdio je učitelj pjevanja i organist prvostolne crkve u Zagrebu Vatroslav Lichtenegger napjev pjesme. Čim ju je Lichtenegger ukajdio i obradio za muški zbor a glazbeno društvo duhovne mladeži u Zagrebu izdalo u svojim "Sbirkama", pjesma je postala popularnom.
Pjesma je pod nazivom Hrvatska himna prvi puta pjevana prigodom otvorenja Hrvatsko-slavonske izložbe u Zagrebu 1891., kada nijedan od autora više nije bio živ.
Izvori [uredi]
- Znameniti i zaslužni Hrvati - Hrvatski štamparski zavod d.d., Zagrebu, 1925., str 232
