Josipdol

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Josipdol. Za druga značenja, pogledajte Josipdol (razdvojba).
Josipdol
Josipdol (grb).gif
Josipdol na karti Hrvatska
Josipdol
Josipdol
Josipdol na karti Hrvatske
Koordinate: 45°11′N 15°17′E / 45.19°N 15.29°E / 45.19; 15.29
Županija Karlovačka
Načelnik općine Zlatko Mihaljević (HDZ)
Naselja u sastavu općine Carevo Polje, Cerovnik, Istočni Trojvrh, Josipdol, Modruš, Munjava, Munjava Modruška, Oštarije, Sabljaki Modruški, Salopeki Modruški, Skradnik, Trojvrh, Vajin Vrh, Vojnovac [1]
Površina 165,41 km2
Stanovništvo (2001.) 3.987
Poštanski broj 47303 Josipdol

Josipdol (njem. Josephsthal) je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Smještaj općine Josipdol unutar Karlovačke županije

Struktura[uredi VE | uredi]

Josipdol se danas sastoji od tri glavne ulice nazvane prema gradovima do kojih vode: Karlovačka ulica prema Karlovcu, Ogulinska ulica prema Ogulinu, te Senjska ulica prema Senju, te nekoliko "gradskih četvrti": Siča, Klanac, Rasadnik, Treskavac, Turkalji, Munjava, Vetrenica, Lager.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Josipdol se nalazi u južnom dijelu Karlovačke županije, 50 km od Karlovca, 15 km od Ogulina te 15 km od Plaškog.

Kroz Josipdol prolazi jedna od triju cesta koje spajaju Karlovac sa Hrvatskim primorjem, Jozefina.

Iako Josipdol administrativno spada pod Karlovačku županiju, mnogi ga smatraju najsjevernijim ličkim gradićem.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

U općini Josipdol danas živi oko 4 000 stanovnika, od toga 88% Hrvata, 10% Srba, te 2% pripadnika ostalih nacionalnosti.

Josipdol (naseljeno mjesto)[uredi VE | uredi]

  • 2011. - 879
  • 2001. - 993 (Hrvati - 808, Srbi - 152, ostali - 33)
  • 1991. - 1.116 (Hrvati - 775, Srbi - 261, Jugoslaveni - 26, ostali - 54)
  • 1981. - 993 (Hrvati - 632, Srbi - 227, Jugoslaveni - 119, ostali - 15)
  • 1971. - 881 (Hrvati - 539, Srbi - 283, Jugoslaveni - 33, ostali - 26)[2]
Josipdol, Munjava, siječanj 2007.

Uprava[uredi VE | uredi]

Općini Josipdol pripadaju naselja Carevo Polje, Cerovnik, Istočni Trojvrh, Josipdol, Modruš, Munjava, Munjava Modruška, Oštarije, Sabljaki Modruški, Salopeki Modruški, Skradnik, Trojvrh, Vajin Vrh, Vojnovac. Do novog ustrojstva lokalne uprave ovo područje je pripadalo općini Ogulin.

Rječica Munjava kod Josipdola, u zaleđu je brdo Treskavac. Na Munjavi su nekada za potrebe stanovništva radila dva mlina.

Povijest[uredi VE | uredi]

Stari vijek[uredi VE | uredi]

Na području josipdolskog kraja, u mjestima Čakovac, Skradnik i Carevo Polje pronađeni su tragovi civilizacije još 6000. - 3500. pr.Kr. Također su nađeni ostaci kulture Japoda iz bakrenog doba od 3500. - 2200. pr.Kr., te ostaci rimske kulture.

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

Pet kilometara od Josipdola nalazi se Modruš, nekad važan srednjovjekovni grad i sjedište biskupije. Godine 1193. ugarsko-hrvatski kralj Bela III. (Bela II. prema hrvatskom redoslijedu) daruje Modruš s cijelom pripadajućom županijom Bartolu II. Frankopanu za njegove zasluge u trajno nasljedstvo. Godine 1209. tu darovnicu potvrđuje kralj Andrija II., a 1251. i njegov sin Bela IV. (III.). Vrijeme 14. i 15. stoljeća donijelo je vrhunac slave i moći Frankopanima i Modrušu. Iz 15. stoljeća datira Modruški urbar, pisan glagoljicom. Česti turski napadi, prodori i ratovanja slabe moć Frankopana. Grad Modruš te neosvojiva utvrda Tržan na strmom brdu iznad grada gube svoju veličinu i sjaj, a zbog svojeg položaja ostaje na tom mjestu tek granična stražarnica kao garancija sigurnosti pozadinskih zemalja. Minula su stoljeća, a jedan od velikih srednjovjekovnjih gradova prepušten je zubu vremena i zaboravu.

Godine 1756. do 1779. građena je cesta od Karlovca do Senja nazvana po tadašnjem caru i prijestolnasljedniku jozefinska cesta (Jozefina). U Tounju je 1775. godine izgrađen je dvokatni kameni most preko rijeke Tounjčice s tri otvora dug 45 m, visine 13 m i širine 9 m.

Novije vrijeme[uredi VE | uredi]

U 20. stoljeću počinje ozbiljniji razvoj Josipdola. 1902. osniva se Društvo djevojaka "Ljubica Šojat". 1906. osnovan je današnji DVD Josipdol. Već 1918. godine u Josipdolu djeluju dvije pilane, a jedna od tih bila je okosnica razvoja Josipdola sve do 1941.godine. 1935. osnovan je Josipdolski Športski Klub.

1. veljače 1977. godine otvorena je nova (sadašnja) zgrada sa sportskom dvoranom, a 1978. god. Josipdolska OŠ postaje matična osmogodišnja škola.

"Zlatnim godinama" Josipdola smatra se razdoblje od 1975. do 1985. kada je izgrađena škola, hotel, benzinska postaja, zgrada sadašnje općine, dječji vrtić itd.

1991. godine dolazi ratno vrijeme. Prvi velikosrpski napad na Josipdol bio je izveden 22. srpnja iz pravca Plaškog. Josipdol je bio prva ratna bojišnica. Crta razgraničenja u Josipdolu bila je na Veternicama na raskrižju za Plaški, odnosno za Modruš. Srpske paravojne snage otimale su automobile koji su dolazili.

Centar Josipdola uspješno je obranjen uz pomoć MUP-a i josipdolskih dobrovoljaca Domovinskog rata. Obrana Josipdola bila je strateški vrlo važna, jer padom Josipdola u neprijateljske ruke, susjedni grad Ogulin bi se našao na izravnom putu neprijatelja, te bi bilo gotovo nemoguće organizirati njegovu obranu.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo je u Josipdolu skoro zanemarivo. Uz opskrbu drvom, tvornica nema. Ne radi ni nekadašnji DIP ni TUP ni OPZ Josipdol, koji su nekada zapošljavali veliki udio cjelokupnog stanovništva Josipdola, nezaposleno je veliki broj radnosposobnog stanovništva, a oni koji su zaposleni rade uglavnom u ostalim centrima karlovačke županije.


Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • spomenik (Trg) Žrtava II. svjetskog rata
  • katolička Crkva Sv. Josipa.
  • pravoslavna Crkva Sv. Arhanđela Mihajla i Gavrila.
  • stari grad Modruš (Tržan-grad)

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U Josipdolu danas djeluje matična Osnovna Škola "Josipdol", s područnim osmorazrednim odjelima u Oštarijama i Tounju te područni četverorazredni odjeli u Skradniku, Vojnovcu, Modrušu.

Škola slavi Dane škole 19. ožujka na blagdan Sv. Josipa, zaštitnika mjesta.

Geslo škole: "Život je radost ako je ispunjen ljubavlju i znanjem".

Škola se je u vrijeme Jugoslavije zvala Osnovna Škola "Rajko Trbović" Josipdol.

Kultura[uredi VE | uredi]

U Josipdolu se od 2007. održava festival duhovne glazbe Tonkafest.

  • KUD "Gradina" Modruš.
  • Udruga za zaštitu okoliša "Opstanak" Josipdol
  • Križarsko društvo "Dragutin Fifka" Josipdol
  • Lovačko društvo "Vepar" Josipdol
  • Društvo "Naša Djeca" Josipdol

Šport[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Josipdol: informacije
  2. CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Josipdol koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.