Josipdol

Ovo je glavno značenje pojma Josipdol. Za druga značenja, pogledajte Josipdol (razdvojba).

Josipdol
Josipdol Josipdol na karti Hrvatske
Županija	Karlovačka
Načelnik općine	Zlatko Mihaljević
Naselja u sastavu općine	Carevo Polje, Cerovnik, Istočni Trojvrh, Josipdol, Modruš, Munjava, Munjava Modruška, Oštarije, Sabljaki Modruški, Salopeki Modruški, Skradnik, Trojvrh, Vajin Vrh, Vojnovac
Površina	165,41 km2
Stanovništvo (2001.)	3.987
Poštanski broj	47303 Josipdol

Josipdol (njem. Josephsthal) je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Struktura

Josipdol se danas sastoji od tri glavne ulice nazvane prema gradovima do kojih vode: Karlovačka ulica prema Karlovcu, Ogulinska ulica prema Ogulinu, te Senjska ulica prema Senju, te nekoliko "gradskih četvrti": Siča, Klanac, Rasadnik, Treskavac, Turkalji, Munjava, Veternica, Lager te Čakovac.

Zemljopis

Josipdol se nalazi u južnom dijelu Karlovačke županije, 50 km od Karlovca, 15 km od Ogulina te 15 km od Plaškog.

Kroz Josipdol prolazi jedna od triju cesta koje spajaju Karlovac sa Hrvatskim primorjem, Jozefina.

Iako Josipdol administrativno spada pod Karlovačku županiju, mnogi ga smatraju najsjevernijim ličkim gradićem.

Stanovništvo

U općini Josipdol danas živi oko 4 000 stanovnika, od toga 88% Hrvata, 10% Srba, te 2% pripadnika ostalih nacionalnosti.

Hrvati žive većinom u sjeverozapadnom dijelu Josipdola, a Srbi većinom u jugoistočnom dijelu.

Josipdol (naseljeno mjesto)

• 2001. - 993
• 1991. - 1.116 (Hrvati - 775, Srbi - 261, Jugoslaveni - 26, ostali - 54)
• 1981. - 993 (Hrvati - 632, Srbi - 227, Jugoslaveni - 119, ostali - 15)
• 1971. - 881 (Hrvati - 539, Srbi - 283, Jugoslaveni - 33, ostali - 26)

Josipdol, Munjava, siječanj 2007.

Uprava

Općini Josipdol pripadaju naselja Carevo Polje, Cerovnik, Istočni Trojvrh, Josipdol, Modruš, Munjava, Munjava Modruška, Oštarije, Sabljaki Modruški, Salopeki Modruški, Skradnik, Trojvrh, Vajin Vrh, Vojnovac. Do novog ustrojstva lokalne uprave ovo područje je pripadalo općini Ogulin.

Rječica Munjava kod Josipdola, u zaleđu je brdo Treskavac. Na Munjavi su nekada za potrebe stanovništva radila dva mlina.

Povijest

Stari vijek

Na području josipdolskog kraja, u mjestima Čakovac, Skradnik i Carevo Polje pronađeni su tragovi civilizacije još 6000. - 3500. pr.Kr. Također su nađeni ostaci kulture Japoda iz bakrenog doba od 3500. - 2200. pr.Kr., te ostaci rimske kulture.

Srednji vijek

Pet kilometara od Josipdola nalazi se Modruš, nekad grad i sjedište biskupije. Godine 1251. kralj Bela IV. daruje Modruš Bartolu Frankopanu. Vrijeme 14. i 15. stoljeća donijelo je vrhunac slave i moći Frankopanima i Modrušu. Iz 15. stoljeća datira Modruški urbar, pisan glagoljicom. Česti turski napadi, prodori i ratovnja slabe moć Frankopana. Modruš gubi svoju veličinu i sjaj, a zbog svojeg položaja ostaje tek granična strežarnica kao garancija sigurnosti pozadinskih zemalja. Minula su stoljeća, a jedan od velikih srednjovjekovnjih gradova prepušten je vremenu i zaboravu.

Godine 1756. do 1779. građena je cesta od Karlovca do Senja nazvana po tadašnjem caru i prijestolnasljedniku jozefinska cesta (Jozefina). U Tounju je 1775. godine izgrađen je dvokatni kameni most preko rijeke Tounjčice s tri otvora dug 45 m, visine 13 m i širine 9 m.

Novije vrijeme

U 20. stoljeću počinje ozbiljniji razvoj Josipdola. 1902. osniva se Društvo djevojaka "Ljubica Šojat". 1906. osnovan je današnji DVD Josipdol. Već 1918. godine u Josipdolu djeluju dvije pilane, a jedna od tih bila je okosnica razvoja Josipdola sve do 1941.godine. 1935. osnovan je Josipdolski Športski Klub.

1. veljače 1977. godine otvorena je nova (sadašnja) zgrada sa sportskom dvoranom, a 1978. god. Josipdolska OŠ postaje matična osmogodišnja škola.

"Zlatnim godinama" Josipdola smatra se razdoblje od 1975. do 1985. kada je izgrađena škola, hotel, benzinska postaja, zgrada sadašnje općine, dječji vrtić itd.

1991. godine dolazi ratno vrijeme, te je prvi napad na Josipdol izveden 22. srpnja iz pravca Plaškog. Josipdol je bio prva ratna bojišnica. Crta razgraničenja u Josipdolu bila je na Veternicama na raskrižju za Plaški, odnosno za Modruš. Srpske paravojne snage otimale su automobile koji su dolazili.

I danas se vide tragovi Domovinskog rata i razgraničenja Josipdola; Hrvati žive na sjevernozapadnoj strani,a Srbi na jugoistočnoj strani Josipdola.

Centar Josipdola uspješno je obranjen uz pomoć MUP-a, i Josipdolskih dobrovoljaca Domovinskog rata.

Gospodarstvo

Gospodarstvo je u Josipdolu skoro zanemarivo. Uz opskrbu drvom, tvornica nema. Ne radi ni nekadašnji DIP ni TUP ni OPZ Josipdol, koji su nekada zapošljavali veliki udio cjelokupnog stanovništva Josipdola, nezaposleno je veliki broj radnosposobnog stanovništva, a oni koji su zaposleni rade uglavnom u ostalim centrima karlovačke županije.

Spomenici i znamenitosti

• Spomenik (Trg) Žrtava II. svjetskog rata
• Katolička Crkva Sv. Josipa.
• Pravoslavna Crkva Sv. Arhanđela Mihajla i Gavrila.
• Stari grad Modruš

Obrazovanje

U Josipdolu danas djeluje matična Osnovna Škola "Josipdol", s područnim osmorazrednim odjelima u Oštarijama i Tounju te područni četverorazredni odjeli u Skradniku, Vojnovcu, Modrušu.

Škola slavi Dane škole 19. ožujka na blagdan Sv. Josipa, zaštitnika mjesta.

Geslo škole: "Život je radost ako je ispunjen ljubavlju i znanjem".

Škola se je u vrijeme Jugoslavije zvala Osnovna Škola "Rajko Trbović" Josipdol.

Kultura

U Josipdolu se od 2007. održava festival duhovne glazbe Tonkafest.

• KUD "Gradina" Modruš.
• Udruga za zaštitu okoliša "Opstanak" Josipdol
• Križarsko društvo "Dragutin Fifka" Josipdol
• Lovačko društvo "Vepar" Josipdol
• Društvo "Naša Djeca" Josipdol

Sport

• NK Josipdol
• MNK "Siča" Josipdol
• Taekwondo klub "Jaguar" Josipdol
• NK Oštarije
• BK Kotač Josipdol

Vanjske poveznice

• Josipdol - Službene stranice
• Dobrovoljno vatrogasno društvo Josipdol
• Nogometni Klub Josipdol

Nedovršeni članak Josipdol koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.