Jovan Jovanović Zmaj
| Jovan Jovanović Zmaj | |
|---|---|
 |
|
| Puno ime | Jovan Jovanović |
| Pseudonim | Zmaj |
| Rođenje | 24. studenoga 1833. Novi Sad |
| Smrt | 3. lipnja 1904. Srijemska Kamenica |
| Supruga(e) | Ruža Ličanin |
|
Važnija djela
|
|
Jovan Jovanović Zmaj (srp. Јован Јовановић Змај; Novi Sad, 24. studenoga 1833. – Srijemska Kamenica, 3. lipnja 1904.) srpski književnik.
Pored Đure Jakšića, Zmaj je drugi veliki liričar srpskog romantizma.
Sadržaj |
Životopis [uredi]
Gimnaziju je pohađao u Novom Sadu i Požunu, a pravo u Pešti, Pragu i Beču. Potom odlazi u Peštu za nadzornika zadužbine Tekelijanuma, gdje istovremeno studira medicinu i izdaje satirični list Zmaj („3maj“), po kome je i dobio ime. Kad je završio medicinu, živi kao liječnik u Novom Sadu, Beču, Beogradu, Zagrebu i drugim mjestima. U tijeku cijele druge polovice 19. stoljeća on je najproduktivniji srpski pjesnik, urednik mnogih listova i časopisa i jedan od najistaknutijih nacionalnih radnika.
Književni rad [uredi]
Dvije najbolje zbirke njegovih pjesama su Đulići i Đulići uveoci. Veliki broj njegovih šaljivih i dječjih pjesama, tiskanih po raznim listovima i časopisima, izašao je u dva izdanja cjelokupnih djela: "Pjevanja" i "Druga pjevanja" (srp. Pevanija i Druga pevanija). Posljednje su tiskane zbirke: Snohvatice i Devesilje. U prozi je napisao jednu pjesničku legendu (Vidosava Branković) i jedan šaljivi kazališni komad (Šaran). Zmaj je i prevodio dosta, naročito iz mađarske književnosti. Najbolji su mu prijevodi mađarskog pjesnika Sándora Petőfija. Pored ostalih pjesama, od njega je preveo spjev Vitez Jovan.
Iz njemačke poezije prevodi Göthea (Herman i Doroteja, Ifigenija u Tavridi) i s uspjehom podražava Heineovu ljubavnu liriku i epigram i orijentalsku poeziju Friedricha Bodensteta (Pjesme Mirca Shafije). Od ostalih prijevoda iz strane književnosti znatniji su mu: Demon od Ljermontova i Enoh Arden engleskog pjesnika A. Tennysona. Pored Zmaja, uređivao je još dva satirična lista: Žižu i Starmali. Od 1880. pa do smrti izdavao je dječji list Neven, najbolji srpski dječji list tada.
Zmaj o Hrvatima [uredi]
U jednoj od svojih pjesama, je napravio hvalospjev Hrvatima, pozvavši svoj narod neka se ugledaju na Hrvate[1][2]:
- Hrvat se ne bori da što otme kome,
- Čuva sveti oganj na ognjištu svome.
- I dok tako čini u najteži dani
- I Bog je i pravda na njegovoj strani.
- A kuda će Srbin - zar on da se dade
- Putu, na kom nema ni Boga ni nade?
Isti je bio izrecitiran pri prvoj posjeti hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana gradu Vukovaru, koji je tada bio nedavno reintegriran u hrvatski ustavno-pravni sustav.Tu je pjesmu gotovo nemoguće naći po srpskim udžbenicima o Zmaju.[2]
Izvori [uredi]
- ↑ http://www.hous.hrvati-amac.com/Drustvene-obavijesti-101-uvodnik.html
- ↑ 2,0 2,1 Skoko, Božo (2010). Hrvatska i susjedi, str. 52, Zagreb: AGM. ISBN 978-953-174-384-6
