Južni Qi

Izvor: Wikipedija
Južni Qi

南齊
Nán Qí cháo


479.502.
Lokacija Južnog Qija
Lokacija Južnog Qija
Južni Qi (žuto) i Sjeverni Wei oko 500. god.
Glavni grad Jiankang
Jezik/ci kineski
Vlada
Car
 - 479.482. Car Gao od Južnog Qija
 - 482.493. Car Wu od Južnog Qija
 - 493.494. Xiao Zhaoye
 - 494.498. Car Ming od Južnog Qija
 - 499.501. Xiao Baojuan
 - 501.502. Car He od Južnog Qija
Povijest Južne i Sjeverne dinastije
 - Osnovao ju je general Liu Yu koji je svrgnuo Dinastiju Jin 3. srpnja 479.[1]
 - General Xiao Daocheng svrgava cara Shuna i osniva svoju dinastiju Južni Qi 24. travnja 502.Zizhi Tongjian, vol. 145.</ref>
W. J. F. Jenner, Memories of Loyang: Yang Hsuan-chih and the lost capital (493-534), Clarendon Press, Oxford, 1981. (engl.)

Dinastija Južni Qi (kineski: 南齊朝/ 南齐朝, pinyin: Nán Qí cháo) je bila druga od Južnih dinastija Kine koja je postojala od 479. do 502. godine.

Južni Qi i ostale azijske države oko 500. god.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Iako tek daleki rođaci, članovi dinastije Južni Qi i sljedeće dinastije Liang su pripadali obitelji Xiao (萧) iz Lanlinga (兰陵), u danađnjem okrugu Cangshan, Shandong.

Osnovao ju je Xiao Daocheng, general u službi prethodne dinastije Liu Song, koju je 479. godine svrgnuo i preuzeo prijestolje pod imenom car Gao. Iako su on i njegov nasljednik car Wu (koji je bio samo 13 godina mlađi) bili upamćeni kao sposobni vladari, dinastija nije dugo potrajala, jer je nakon Wuove smrti pogodila trajna politička nestabilnost. Nakon smrti Wuovog unuka Xiao Zhaoyea 494. god. prijestolje je preuzeo njegov rođak Xiao Luan, koji je u nastojanju da zadrži vlast, uz pomoć ministara (典签官), vršio krvave čistke među članovima obitelji i vodećim članovima državne uprave. Nakon što je pobio sve moguće nasljednike careva Gaoa i Wua, jako se razbolio i okrenuo ekstremnom taoizmu, noseći isključivo crvenu odoru. Na koncu je izdavao besmislene proglase poput naloga službenicima da mu pronađu srebrnu ribu (银鱼). Pokušaji njegovog sina, Xiao Baojuana, da nastavi istu politiku su doveli do niza pobuna, od kojih je ona pod generalom Xiao Yanom dovela do pada dinastije 501. god., a Xiao Yan preuzeo prijestolje kao car Wu, započevši novu dinastiju Liang.

Vladari Južnog Qiana[uredi | uredi kôd]

Postumno ime ( Shi Hao 諡號) Prezime i ime Razdoblje vladavine Prijestolno ime (Nian Hao 年號) i odgovarajuće godine trajanja
Konvencionalno: Qi (prezime) + postumno ime
Car Gao od Južnog Qija
(Gao Di 高帝 gāo dì)
Xiao Daocheng (蕭道成 xiāo dào chēng 479. – 482. Jianyuan (建元 jiàn yuán) 479. – 482.
Car Wu od Južnog Qija
(Wu Di 武帝 wǔ dì)
Xiao Ze (蕭賾 xiāo zé) 482. – 493. Yongming (永明 yǒng míng) 483. – 493.
Princ Yulina
(Yu Lin Wang 鬱林王 yù lín wáng)
Xiao Zhaoye (蕭昭業 xiāo zhāo yè) 493. – 494. Longchang (隆昌 lóng chāng) 494.
Princ Hailinga
(Hai Ling Wang (海陵王 hài líng wáng)
Xiao Zhaowen (蕭昭文 xiāo zhāo wén) 494. Yanxing (延興 yán xīng) 494.
Car Ming od Južnog Qija - Ming Di
(明帝 míng dì)
Xiao Luan (蕭鸞 xiāo luán) 494. – 498. Jianwu (建武 jiàn wǔ) 494. – 498.
Yongtai (永泰 yǒng tài) 498.
Markiz Donghuna - Dong Hun Hou
(東昏侯 dōng hūn hóu)
Xiao Baojuan (蕭寶卷 xiāo bǎo juǎn) 499. – 501. Yongyuan (永元 yǒng yuán) 499. – 501.
Car He od Južnog Qija - He Di
(和帝 hé dì)
Xiao Baorong (蕭寶融 xiāo bào róng) 501. – 502.[2] Zhongxing (中興 zhōng xīng) 501. – 502.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Knjiga Južnog Qija, vol. 1.
  2. Sin cara Minga, Xiao Baoyin, koji je tada bio general države Sjeverni Wei, pobunio se protiv svojih vladara i proglasio se carem od 527.-528., ali nije naveden na ovaj popis jer je njegova vladavina bila kratka, mnogo kasnije od vladavine cara Hea i nije se prosirala na teritorijama Južnog Qija

Poveznice[uredi | uredi kôd]

  • Knjiga Južnog Qija, tekst koji predstavlja službenu povijest kineske dinastije Južni Qi, odnosno opisuje njezinu vladavinu od 479. do 502. god. u južnoj Kini

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]