Judita (Marko Marulić)
|
|
|
|---|---|
 Naslovnica prvog izdanja Judite |
|
| Autor | Marko Marulić |
| Država |  Hrvatska |
| Vrsta djela | ep |
| Datum izdanja | 1521. |
| Glavni lik(ovi) | Judita |
Sadržaj |
[uredi] O djelu
Juditu, jedno od najvažnijih hrvatskih djela, Marko Marulić napisao je 1501., a samo za njegova života objavljena je tri puta (1521, 1522. i 1523). Učestalost tiskanja pokazuje da je tekst našao svoju hrvatsku publiku i to ne samo u Splitu, koji je u to doba imao dvjestotinjak pismenih, nego i u ostalim dalmatinskim središtima. Spjev se sastoji od 2126 četverostrukorimovanih dvanaesteraca s cezurom nakon 6. sloga, komponiranih u šest libara (knjiga ili pjevanja - Prvo libro, Drugo libro, Treto libro, Četvrto libro, Peto libro, Šesto libro). Posrijedi je obrada starozavjetne pripovijesti o hrabroj udovici Juditi koja svojim junačkim činom - tobožnjom izdajom, zavođenjem i umorstvom asirskoga vojskovođe Holoferna - spašava grad Betuliju. Činjenica da je odabrao temu koja istodobno govori o junaštvu i zločinu pokazuje da je Marulić najprije računao na književna obilježja (zaplet, dramatičnost) same građe, a tek potom na njezinu moralističku nadgradnju. Osobitu modernost, uz humanistički primjernu izvedbu spjeva, autor pokazuje u petrarkističkome načinu prikazivanja Juditine ljepote.
U Marulićevoj “Juditi” nema ukrasnih epiteta kojima obiluje narodna epika. I ako Judita ne daje literarnog uživanja, zanimljiva je već kao kulturni spomenik, a još više zbog načina na koji je nastala. Jer nije slučajno što je Marulić odabrao baš Juditinu povijest da je obradi. Njegov je rad potekao iz plemenite zamisli, da dade štiva "i onima, koji đačke knjige ne razumiju", a štivo je izabrao baš gledajući žalosno stanje svoje domovine, koju su tuđinci bili pokrili. On narodu izvodi primjer Judite, da vidi što može pouzdanje u Boga i vječnu pravdu. To je temeljna ideja Markove pjesme. Tako je Marulić prvi pjesnik koji je pjevao za narod, da ga osokoli u mukotrpnoj borbi s “istočnim zmajem”-Turcima.
[uredi] Prvo libro
U prvom pjevanju Marulić opisuje babilonskog vladara Nabukodonosora II. (koji je osvojio Siriju i Palestinu), način na koji ubija Arfaksata, te njegovu želju da zavlada svijetom. Nabukodonosor II. šalje svog vojskovođu Holoferna da zauzme što više zemalja, kojeg Marulić vješto opisuje kao strah i trepet.
[uredi] Drugo libro
U drugom pjevanju Marulić opisuje ratne pohode Holoferna te naposljetku njegov dolazak u Izrael. Pjesnik opisuje i strah tih domaćih ljudi, njihove molitve Bogu da im pomogne (da ih spasi).
[uredi] Treće libro
U trećem pjevanju Marulić opisuje Holoferna koji je opkolio Betuliju, zatvorio dotok vode u grad i sve zdence (tako da bi se Židovi što prije predali). Potom su se vođe grada htjele predati ali Ozija (gradski knez) moli Židove da se strpe još pet dana u čekanju Božje pomoći.
[uredi] Četvrto libro
U četvrtom pjevanju pisac opisuje Juditu koja se moli Bogu i koja zatim iste noći odlazi iz grada sa svojom robinjom Abrom. Potom joj Bog još daruje posebnu ljepotu kojom ona osvaja strašnog vojskovođu Holoferna.
[uredi] Peto libro
U petom pjevanju pjesnik opisuje kako Holoferno poziva Juditu na večeru u njegov šator. Kada je nakon četvrtog dana pijani Holoferno zaspao, Judita mu se približi i odreza glavu. Potom je Holofernovu glavu postavila na gradske zidine, da je vide njegovi podanici. Kad su njegovi podanici vidjeli glavu, odmah su se razbježali, a one koji su ostali rastjerali su sami građani.
[uredi] Šesto libro
U šestom pjevanju pjesnik opisuje događaje u Jeruzalemu poslije odlaska Holofernove vojske. Opisuje i dolazak popa Elijakima sa svojim popovima koji su došli vidjeti Juditu. Ona odlazi u Jeruzalem na tri mjeseca te se potom vraća kući. U svom daljnjem životu, ona se poslije prvog muža Manasesa nije više udavala, a nakon njezine smrti narod ju je žalio sedam dana jer zahvaljujući njoj nije bilo nikakvih ratova.
[uredi] Vanjske poveznice
[uredi] Prijevodi
(popis nepotpun)
- litvanski jezik [1]
[uredi] Izvori
- ↑ Ivo Sanader: Marulić u Litvi, Judita na litavskom: zapis sa službenog državnog posjeta Republici Litvi, 4. i 5. studenoga 2005./Marko Maruličiaus : Istorija apie šventaja našle Judita, kroatiškom eilem sudeta , Colloquia Maruliana, 15 (2006.), str. 209.-240.
