Jugoslavija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Prva, druga i treća Jugoslavija

Jugoslavija je bila država nekoliko južnoslavenskih i drugih naroda, koja je s različitim državnim ustrojem i geopolitičkim sastavom postojala od 1918. (službeno od 1929.) do 2003. , najdulje pod srbijanskom dinastijom Karađorđevića (1918.–1941.; formalno do 1945.) i pod komunističkom vlašću (1945.–1991.).[1]

Nastala je nakon I. svjetskoga rata (1. prosinca 1918.) ujedinjenjem kraljevina Srbije i Crne Gore s Državom SHS. Prvotno se nazivala Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, potom od 1920. do 1929. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i konačno od 1929. Kraljevina Jugoslavija. U monarhijskom razdoblju vladari su bili kralj Petar I. (do 1921.), kralj Aleksandar I. (1921.–1934.) i kralj Petar II. (1934.–1945.; zbog njegove maloljetnosti vlast je 1934.–1941. imao knez Pavle). Od osnutka 1918. bila je izražena srbijanska prevlast u državnim ustanovama, zasnovana na centralističkom uređenju i tumačenju ujedinjenja kao kontinuiteta srpske države. Bila je osporavana federalizacija, zahtijevana napose od hrvatskih stranaka, i politička afirmacija manjinskih naroda (Bošnjaka, Makedonaca, Crnogoraca i dr.). Rapallskim ugovorom iz 1920. Italiji su priznati Trst, Gorica, Gradiška i dio Kranjske, Istra (bez općine Kastav), Zadar, otoci Cres, Lošinj, Lastovo, Palagruža (s pripadajućim manjim otocima). Rimskim ugovorima 1924. Italiji je priznata i Rijeka. Diktatura je proglašena 1929., a ustavna monarhija obnovljena je oktroiranim ustavom 1931. Rješavanje hrvatsko-srpskoga odnosa, kao ključnoga državnog pitanja, pokušano je 1939. sa stvaranjem Banovine Hrvatske.[1]

U II. svjetskom ratu Jugoslavija je bila okupirana od Njemačke, Italije i njihovih saveznika te pod kvislinškim režimima. General Milan Nedić uspostavlja vlast u Srbiji, veći dio Hrvatske i BiH potpada pod Nezavisnu Državu Hrvatsku. Kralj i vlada izbjegli su u inozemstvo. Antifašističku borbu predvodila je Komunistička partija Jugoslavije pod vodstvom Josipa Broza Tita. Na zasjedanjima AVNOJ-a 1942. i 1943. antifašistički pokret donosi program poratnoga državnog uređenja.[1]

Za jugoslavensku zastavu je prihvaćena panslavenska zastava. U prvoj Jugoslaviji se koristila u omjeru 2:3. U drugoj i trećoj Jugoslaviji, zastava se koristila u omjeru 1:2. Za vrijeme druge Jugoslavije, u središnjem dijelu, nalazila se crvena zvijezda, simbol komunizma.

Od 1945. Jugoslavija je pod komunističkom vlašću, kao Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ; 1945.), Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ; 1945.–1963.) i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ; 1963.–1991.). Mirovnim ugovorima nakon 1945. Jugoslaviji je priznata većina teritorija izgubljenih 1920-ih. Jugoslavensku federaciju (od 1945.) činilo je šest republika: BiH, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija, Srbija (Vojvodina, a postupno i Kosovo postaju srbijanske autonomne pokrajine). Komunistički režim provodio je ograničenu liberalizaciju 1960-ih i početkom 1970-ih; Tijekom 1971. i 1972. obračunao se s nacionalno-demokratskim težnjama (Hrvatsko proljeće, smjene u vodstvu Srbije), a 1974. osnažuje suverenitet republika uvođenjem konfederalnih sadržaja. 1980-ih politička su sučeljavanja republičkih vodstava oko pitanja državnoga uređenja, političkoga pluralizma i dr.; osnaženi su različiti nacionalni zahtjevi te unitarističko jugoslavenstvo, uz težnju Srbije za političkom dominacijom.[1]

Političke suprotnosti rezultiraju raspadom SFRJ tijekom 1990. i 1991. i ratom u Hrvatskoj (Domovinski rat) i BiH. Od 1992. do 2003. naziv Jugoslavija bio je zadržan u imenu srbijansko-crnogorske državne zajednice (Savezna Republika Jugoslavija).[1]

Jugoslavija može značiti:

Države

Politika

Rođenje i smrt

Organizacije

Ostalo

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Hrvatski obiteljski leksikon - Jugoslavija Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Ostala autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
  2. Arhiv Jugoslavije - "Jugoslavenske vlade 1918.-2006." Naziv „Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca“ bilo je u upotrebi do 15. srpnja 1920., kada je odlukom Privremnog narodnog predstavništva promjenjeno u „Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca“.
  3. Hrvatski obiteljski leksikon - Šestosiječanjska ili Šestojanuarska diktatura (1929–34), pov u Kraljevini Jugoslaviji, razdoblje diktature kralja Aleksandra Karađorđevića, koji je 6. 1. 1929. ukinuo ustav i uveo diktaturu; provodio je unitarističku politiku (nova adm. podjela, preimenovanje države u Kraljevinu Jugoslaviju) i teror nad polit. protivnicima.
  4. Arhiv Jugoslavije - "Jugoslavenske vlade 1918.-2006."
  5. Arhiv Jugoslavije - "Jugoslavenske vlade 1918.-2006." Ustavotvorna skupština je 29. studenog 1945. ukinula monarhiju. Petar II Karađorđević nije abdicirao.
  6. Hrvatski obiteljski leksikon - DFJ (Demokratska Federativna Jugoslavija), ime drž. zajednice jugosl. naroda od II. zasjedanja AVNOJ-a (29. 11. 1943) do zasjedanja Ustavotvorne skupštine (29. 11. 1945). Na II. zasjedanju zaključeno je da će se država urediti na demokr. i federativnom načelu, a to je ušlo u naziv upotrebljavan do kraja 1945.
  7. Arhiv Jugoslavije - "Jugoslavenske vlade 1918.-2006." Ustavotvorna skupština je 29. studenog1945. deklaracijom proglasila Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju.
  8. Arhiv Jugoslavije - "Jugoslavenske vlade 1918.-2006." Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije je donesen 7. travnja 1963.
  9. Arhiv Jugoslavije - "Jugoslavenske vlade 1918.-2006." Ustav Savezne Republike Jugoslavije je donesen 27. travnja 1992.
  10. Arhiv Jugoslavije - "Jugoslavenske vlade 1918.-2006." Ustavna povelja Državne Zajednice Srbije i Crne Gore je donesena 4. veljače 2003. Republika Crna Gora je neovisnost proglasila 3. lipnja 2006., nakon referenduma održanog 21. svibnja 2006. Republika Srbija je neovisnost proglasila 5. lipnja 2006., kao međunarodno pravni sljedbenik Državne Zajednice Srbije i Crne Gore.
Disambig.svg    Ovo je razdvojbena stranica.
Ona pomaže u orijentaciji tako da popisuje sve stranice koje dijele isti naslov. Ako vas je poveznica iz nekog članka poslala ovamo, možda biste željeli vratiti se i ispraviti je da pokazuje izravno na željenu stranicu.