Julijan Jelenić
| Julijan Jelenić | |
|---|---|
| Puno ime | Julijan Jelenić |
| Rođenje | 29. kolovoza 1877. Riječani, Modriča |
| Smrt | 5. kolovoza 1931. Zagreb |
| Zanimanje | svećenik |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Portal o životopisima | |
Julijan Jelenić (Riječani, Modriča, 29. kolovoza 1877. – Zagreb, 5. kolovoza 1931.)[1] bio je hrvatski i bosanskohercegovački povjesničar i pisac.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Osnovnu školu završio je u Modriči i Tolisi, gimnaziju u Gučoj Gori. Nakon novicijata u Fojnici, stupio je u franjevački red 1903. godine. Filozofsko-teološki studij završio je u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti, gdje je 1908. godine doktorirao disertacijom De pattarenis Bosnae. Intenzivno je proučavao prošlost Crkve, franjevačkog reda, djelovanje istaknutih pojedinaca crkvenog, kulturnog i društvenog života. Predavao je na Franjevačkoj bogosloviji u Livnu i u Sarajevu. Od 1919. profesor je na Sveučilištu u Zagrebu Bio je izvrstan poznavatelj ne samo naše već i svjetske povijesti. Pisao je studije, članke, rasprave, prikaze i ocjene knjiga. Njegov opus broji više od tri stotine bibliografskih jedinica samostalnih djela.
Djela[uredi | uredi kôd]
- Djelovanje bosanskih franjevaca u Bugarskoj od XII. do XVII. stoljeća (Franjevački glasnik, 1899.)
- Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole (1906.)
- Dalmacijom i Jadranskim morem (1906.)
- De pattarenis Bosnae (1908.)
- Serafinski perivoj (časopis, 1908. – 1913.)
- Primicije (1912.)
- Kultura i bosanski franjevci, I-II, (1912/15.)
- Naša misao (časopis, 1914. – 1916.)
- Mali vođa hodočasnika (prijevod djela Ferdinanda Kajzera, 1913.)
- Izvori za kulturnu povijest bosanskih franjevaca (1913.)
- Ljetopis fra Nikole Lašvanina (1916.)
- Necrologium Bosnae Argentinae (1917.)
- Ljetopis franjevačkog samostana u Kreševu (1918.)
- Spomenici kulturnog rada bosanskih franjevaca - 1437. – 1878. (1918.)
- Dva ljetopisa Bosne Srebrene, Ljetopis fra Marka iz Vasiljeva Polja i fra Bernardina Nagnanovića (1919.)
- Autentični prevodilac Fabijanićevih Firmani mediti (1921.)
- Povijest Hristove crkve I, II, III (1921/24/28.)
- Ljetopis franjevačkog samostana u Kr. Sutjesci (Glasnik Zemaljskog muzeja, 1923/24/25.)
- Bio-bibliografija franjevaca Bosne Srebreničke, I (1925.)
- Monografije o katoličkoj crkvi u srpskim i hrvatskim pokrajinama (Narodna enciklopedija, 1925/26.)
- U periodici kulturnopovijesni tekstovi: Križarske vojne protiv bosanskih patarena, Kulturni preporod bosanskih i hercegovačkih Hrvata, Hazburgovci i franjevci Bosne i hercegovine, O utjecaju hrvatskog narodnog preporoda na Hrvate u Bosni i Hercegovini, Razvoj analfabetskih tečajeva u Bosni, Kiril i metodije-slavenski apostoli, Problem dolaska franjevaca u Bosnu i osnutak Bosanske vikarije, Latinske škole Bosne Srebreničke, Bio-bibliografija fra Stjepana Marijanovića, Križari osvajaju Zadar i Carigrad, Iz prošlosti bosansko-hercegovačkih glagoljaša, problem imena Bosna, Pokus književnog društva u Bosni 1686., K problemu konkordata sa Srbijom, Pisma Stjepana I. Verkovića-Josipu d. Božiću, Pravopisna rasprava između Tome Košćaka i fra Grge Ćevapovića.
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- O J.Jeleniću Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. veljače 2011. (Wayback Machine)