Julije Kempf

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Julije Kempf

Julije Kempf (Požega, 25. siječnja 1864. - Požega, 6. lipnja 1934.), hrvatski povjesničar i književnik.

Kempf je rođen u Požegi u Slavoniji. Poslije mature u požeškoj gimnaziji pohađa učiteljsku školu u Zagrebu. Nakon toga odlazi u Novi Vinodolski raditi kao učitelj poslije čega se 1885. godine vraća u Požegu raditi u osnovnoj školi za dječake.

Ubrzo postaje poznat po svojim naporima da osmisli lekcije za učenike koje bi ih interesirale upotrebljavajući suvremene znanstvene principe i didaktičke metode. Kempf je podupirao osnivanje udruženja učitelja Požeške doline kojoj je po osnutku bio predsjednik što ga je naposlijetku dovelo do člana sindikata pri udruženju Hrvatskih učitelja. Zahvaljujući svom ugledu Kempf je postao ravnateljem osnovne škole za dječake u Požegi i tu je dužnost obnašao od 1902. godine. 1917. godine zahvaljujući svojim profesionalnim dostignućima Kempf je imenovan glavnim domarom okružne kraljevske škole i tu je dužnost obnašao do 1925. godine kada je izabran za gradonačelnika Požege te je gradu služio u tom smislu četiri godine.

Kempf je putovao po Hrvatskoj. I drugim dijelovima tadašnje Austrougarske, Njemačkoj, Italiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Rumunjskoj.

Njegova prozna dijela, "Od Save do Adrije kroz Bosnu i Hercegovinu" (1898.), "Uz obalu Adrije" (1902.), "Iz Požeške kotline" (1914.), "Oko Psunja" (1924.), "Liječilište Topusko u Hrvatskoj" (1929.), i mnoge druge svjedoče o sistematičnosti bilježenja podataka na putovanjima od strane Kempfa. Kempf je napisao predgovor za dvije knjige pisama koja je dobio od Dragutina Lermana dok je Lerman boravio u Africi. Te dvije knjige jedna iz 1891. a druga iz 1894. godine su bile ciljano napisane tako da se čitatelju naročito stanovnicima požege stvori što bolja predodžba i uvid prema udaljenom kontinentu.

Njegovo najvažnije dijelo je "Požega: zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slobodnog i kraljevskog grada Požege i Požeške županije " je objavljena 1910. godine.

1910. godine Kempf je imenovan počasnim građaninom grada Požege. Nakon profesionalnog umirovljenja postao je još više socijalno angažiran. Tako je aktivno sudjelovao u više različitih društava i udruga kao što su; Udruga učitelja Požeške kotline, Dobrovoljno vatrogasno društvo Požega, Planinarsko društvo, Hrvatska čitaonica, Hrvatski zbor "Vijenac" i mnoga druga.

Njegov neizmjeran doprinos kulturnom životu grada Požege je u osnivanju Edukacijsko kulturnog odbora 1924. godine i najvažnije osnivanje gradskog muzeja. U početku zbirka gradskog muzeja je bila smještena u franjevačkom samostanu dok nije pronađeno riješenje kada je 19. listopada 1930. godine trajno useljen u staru gradsku vijećnicu s Kempfom kao prvim kustosom i ravnateljem.