Jungfrau-Aletsch

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Švicarske Alpe Jungfrau-Aletsch

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Švicarske Alpe Jungfrau-Aletsch
Flag of Switzerland.svg Švicarska


Jungfrau-Aletsch-Bietschhorn na karti Švicarska
Jungfrau-Aletsch-Bietschhorn
Jungfrau-Aletsch-Bietschhorn
Lokacija Jungfrau-Aletsch-a u Švicarskoj
Godina uvrštenja: 2001. (25. zasjedanje) prošireno 2007.
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, viii, ix
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1037 UNESCO
Karta područja Jungfrau-Aletsch-Bietschhorn (zaštićeno područje ocrtano crvenom linijom)

Jungfrau-Aletsch-Bietschhorn zaštićeno je planinsko područje u jugozapadnoj Švicarskoj, između kantona Bern i Valais. Čini ga najistočnija strana Bernskih Alpa, uključujući sjeverni zid planina Jungfrau i Eiger te najveće ledenjačko područje u Europi i zapadnoj Aziji - ledenjaci Aletsch, Fiescher, Aar i Grindelwald. U njemu se nalaze različiti ekosustavi te različite faze koje su nastale povlačenjem ledenjaka zbog klimatskih promjena. Područje Jungfrau-Aletsch-Bietschhorn ima svjetsku važnost ne samo zbog svoje jedinstvene ljepote, nego i zbog bogatstva informacija o formiranju planina, ledenjaka i aktualnih klimatskih promjena. Zbog toga je ovo područje 2001. godine upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Zaštićena svjetska baština Jungfrau-Aletsch-Bietschhorn rasprostire se na 82.388 hektara, od kojih je 56% u kantonu Valais i 44% u kantonu Bern. Najviša točka ovog područja je vrh Finsteraarhorn (4270 m, slika desno), a tu se nalazi još osam vrhova viših od 4000 metara: Aletschhorn (4193 m), Jungfrau (4158 m), Mönch (4107 m), Schreckhorn (4078 m), Gross Fiescherhorn (4049 m), Hinter Fiescherhorn (4025 m), Grünhorn (4044 m) i Lauteraarhorn (4042 m).

Flora i fauna[uredi VE | uredi]

Ledenjaci i gole stijene prekrivaju 80% područja, 6% je pod šumama, 5,2% čine alpske livade, a 8% je drača. Tu se nalazi preko 1.800 vrsta cjevastog raslinja i preko 700 vrsta mahovina. Gustoća raslinja opada s visinom područja, ali opet ima oko 529 vrsta sjemenjača i pteridofita iznad linije šuma.

Kritosjemenjače se protežu na sjevernim obroncima planina, na visinama od 900 do 1300 metara, dok je na južnim obroncima njihova visinska granica oko 200 m viša. U podalpskom području, od 1300 do 2000 m, može se naći švicarski bor (Pinus Cembra) i smreka (Picea abies). Iznad šumskih vrhova nalazi se škrto alpsko bilje i trave.

Životinjskih je vrsta zabilježeno oko 1.250, uključujući 271 kralježnjaka: 42 vrste sisavaca, 99 vrsta ptica, 8 vrsta gmazova, 4 vrste vodozemaca, 7 vrsta riba, 97 vrsta mekušaca i 979 vrsta kukaca. Kao i u ostatku Alpa, najčešće životinje su divokoze (Rupicapra rupicapra), alpski kozorog (Capra ibex), obični jelen (Cervus elaphus), planinski zec (Lepus timidus), lisica (Vulpes vulpes), hermelin (Mustela erminea), svisci (Marmota marmota) i ponovno naseljeni risovi (Felis lynx).

Panorama ledenjaka Aletsch s vrha Eggishorna 2007.
Magnify-clip.png
Panorama ledenjaka Aletsch s vrha Eggishorna 2007.

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Jungfrau-Aletsch

Koordinate: 46°30′0″N 8°02′0″E / 46.5°N 8.03333°E / 46.5; 8.03333