Juraj Šižgorić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Juraj Šižgorić (lat. Georgius Sisgoreus, Georgius Sisgoritus) (Šibenik, o. 1420. - Šibenik, 1509.), hrvatski je latinistički pjesnik.

Životopis [uredi]

Juraj Šižgorić prvi je šibenski humanist i pjesnik te središnja ličnost šibenskog humanističkog kruga i jedna od najznačajnijih ličnosti kulturnog života u XV. stoljeću, kulturne povijesti i hrvatskog naroda.

Rođen je u Šibeniku u prvoj polovici 15. stoljeća, a studirao je u Padovi gdje je doktorirao crkveno i svjetovno pravo. Bio je svećenik s mnogim dužnostima, među ostalim i biskupskog vikara dvaput.

Postoje spekulacije o moćnim neprijateljima zbog gubitka očinskog imanja, a ostalih podataka o njegovu životu nema, stoga se nagađa i o godini rođenja i o godini smrti.

Šižgorić je tijesno bio vezan uz svoj zavičaj te je svojemu latiniziranomu imenu često dodavao i sintagmu Sibenicensis Dalmata, a u djelima mu se očituje i domoljublje te protuturska tematika.

Djelo [uredi]

Elegiarum et carminum libri tres ("Knjiga elegija i pjesama") najstarija je hrvatska pjesnička inkunabula i njegovo jedino za života objavljeno djelo (Venecija, 1477.). Sastoji se od 62 pjesme, većinom u elegijskom distihu, a 11 je pjesama sastavljeno u safičkoj strofi te 3 u falečkim jedanaestercima. Tematika je antičko mitološka ili povijesna, ali žanrovski prevladavaju poslanice, pozdravnice i epigrami. Premda u zbirci nema ljubavne poezije, neke pjesme pokazuju da Šižgorić poznaje konvencije rimske ljubavne elegije. Najpoznatija je De Sibenicensis agri vastatione ("Elegija o pustošenju Šibenskog polja"), tada suvremena elegija protuturske tematike.

Zbirka latinskih pjesama u sapfičkoj strofi ostala je u rukopisu sve do 1962. godine, a posvećena je šibenskom knezu Antoniju Calbu. Sastoji se od 16 pjesama u safičkoj strofi, i to 13 himana posvećenih apostolima i svetom Pavlu. U zbirci se također nalazi posvetna oda Calbu te dvije osobne pjesme s aluzijom na suparnika.

Zemljopisno-povijesna rasprava u prozi De situ Illyriae et civitate Sibenici ("O smještaju Ilirije i grada Šibenika") sastoji se od 17 poglavlja i domoljubne je tematike.

Dosad neizdan tekst Prosopopeya edita per Gergorium Sisgoreum Sibenicensem studentem Patuii tužaljka je za izgubljenom braćom u 49 elegijskih distiha.

Delle piu nobili prerogative di Sebenico nesačuvano je djelo na talijanskom jeziku o najznamenitijim prednostima Šibenika, a pripisuje mu se zbog napisa u djelu Viaggio in Dalmazia Alberta Fortisa.

Literatura [uredi]

  • Dukić, Davor: Latinska književnost hrvatskog humanizma, Katedra za stariju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 2007./2008.
  • Leksikon hrvatskih pisaca (ur. D. Fališevac, K. Nemec, D. Novaković), Zagreb 2000.