Köln

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Köln
Kölle
Köln
Grb grada Köln
Koordinate: 50°56′N 06°57′E / 50.933°N 6.95°E / 50.933; 6.95Koordinate: 50°56′N 06°57′E / 50.933°N 6.95°E / 50.933; 6.95
Država Flag of Germany.svg Njemačka
Savezna država Zastava Sjeverne Rajne-Vestfalije Sjeverna Rajna-Vestfalija
Gradonačelnik Jürgen Roters (SPD)
Površina 405,15 km²
Nadmorska visina 37,5–118,04 m
Stanovništvo 998.105 [1] (2009.)
Gustoća stanovništva 2460/km²
Poštanski broj 50441-51149
Pozivni broj 02 21
0 22 03 (Porz bez Polla)
0 22 32 (Meschenich)
0 22 33 (Hochkirchen, Rondorf)
0 22 34 (Lövenich, Weiden, Marsdorf)
0 22 36 (Godorf, Hahnwald, Immendorf, Gewerbegebiet Rodenkirchen, Sürth, Weiß)
Registarska oznaka K
Službena stranica stadt-koeln.de
Karta
Köln na karti Njemačka
Köln
Köln

Položaj grada na karti Njemačke

Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija. Köln je četvrti grad po veličini u Njemačkoj (nakon Berlina, Hamburga i Münchena) i najveći grad konurbacije Ruhr (niza spojenih gradova uz Rajnu u zapadnom dijelu Njemačke).

Povijest[uredi VE | uredi]

Na prostoru današnjeg Kölna je u starom vijeku živjelo germansko pleme Ubi koji su osnovali prvo naselje. Rimljani su preuzeli njihovo naselje i nazvali ga Oppidum Ubiorum (Grad Uba) koji je bio značajna rimska vojna baza na granici prema Germanima (granica Rimskog Carstva je prolazila Rajnom). Grad je rodno mjesto Agripine mlađe, žene cara Klaudija i majke Nerona. Agripina je isposlovala da njezin rodni grad 50. godine dobije status kolonije (rimskog civilnog naselja u kojem žive rimski građani). Kolonija je po Agripini dobila ime Colonia Claudia Ara Agrippinensium. Od naziva Colonia dolazi današnje ime grada (francuski Cologne). Grad je imao jedan od najdužih vodovoda u Rimskom carstvu koji je dovodio vodu s planine Eifel. 90. godine je postao glavni grad rimske provincije Germania Inferior.

Grad je bio središte Galskog carstva koje je pod vodstvom Postuma između 260. i 273. bilo nezavisno od rimske vlasti. 310. je car Konstantin sagradio most preko Rajne. 355. godine su grad zauzeli Alemani. Od 313. je grad sjedište biskupa. 455. su ga zauzeli Salijski Franci i učinili svojim glavnim gradom. Time je prestala rimska vlast, ali je grad ostao značajan centar i nakon seobi naroda kad je propala većina rimskih gradova.

U srednjem vijeku je Köln bio jedan od najznačajnijih gradova na zapadu Njemačke. Od 785. je bio sjedište nadbiskupa. Kölnski nadbiskup je bio jedan od najznačajnijih u Njemačkoj i izborni knez Svetog Rimskog Carstva (imao je pravo birati cara). Köln je imao status slobodnog carskog grada i bio je član Hanzeatske lige (udruženja trgovačkih gradova srednje i sjeverne Njemačke i baltičkog primorja). Zbog članstva u Hanzi se razvija trgovina i Köln postaje jedna od najvažnijih luka na Rajni.

Köln je izgubio status slobodnog carskog grada tokom Napoleonove vlasti. Nakon Napoleonovog pada i ukidanja Svetog Rimskog Carstva je postao dio Pruske. Od sredine 19. st. se razvija industrija i grad se brzo širi. Prostor uz Rajnu je zbog nalazišta ruda bio jedan od prvih centara razvoja industrije u Njemačkoj.

Nakon 1. svj. rata je Köln postao dio demilitariziranog Porajnja i u početku je bio pod britanskom okupacijom. Njemačka vojska se vraća 1936. po Hitlerovoj naredbi. Tokom 2. svj. rata je bio zapovjedni centar i pretrpio značajno bombardiranje. Nakon rata je obližnji grad Bonn postao glavni grad Savezne Republike Njemačke. Glavni grad novoosnovane pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija je postao Düsseldorf koji je manji od Kölna. Time je Köln izgubio političko značenje, ali je ostao gospodarski centar. Obnovu grada nakon rata je vodio arhitekt Rudolf Schwarz.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Köln se nalazi na zapadu Njemačke na rijeci Rajni. Najveći je grad konurbacije Ruhr (niza velikih gradova povezanih u jednu cjelinu). Veći gradovi u blizini su: Bonn, Bornheim, Leverkusen, Solingen i Düsseldorf. Ruhrski prostor ima značajna nalazišta ruda na kojima se temelji razvoj industrije. Köln je jedna od najvažnijih riječnih luka na Rajni. Česte su poplave. Reljef oko grada je brdovit. Klima je umjereno-kontinentalna.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Povijesna jezgra Kölna je bila razorena u 2. svj. ratu, ali je kasnije obnovljena. Najprepoznatljiviji simbol Kölna je katedrala u gotičkom stilu. To je jedna od najpoznatijih njemačkih katedrala koja je upisana na listu svjetske baštine UNESCO-a. Grad ima još mnogo crkava i građevina u gotičkom i romaničkom stilu. Poznat je most preko Rajne Hohenzollernbrücke. Postoji telekomunikacijski toranj Colonius s promatračnicom. Grad je poznat kao mjesto nastanka kolonjske vode i postoji muzej posvećen njoj. U gradu se nalazi i muzej Ludwig.

Promet[uredi VE | uredi]

U Kölnu je sjedišnje njemačkog zračnog prijevoznika Lufthanse. Također je sjedište Europske agencije za zrakoplovnu sigurnost (EASA). Zračna luka Köln Bonn je jedna od značajnijih u Njemačkoj i služi za oba grada. Köln je vrlo gustom mrežom autocesta i željezničkih pruga (jednom od najgušćih u Njemačkoj) povezan s ostalim gradovima unutar Ruhra.

Panorama grada

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Köln