Kaša

Izvor: Wikipedija
Heljdina kaša
Ječmena kaša
William Hemsley (1893)

Kaša je jelo od žitarica, koje se dobije prokuhavanjem zrna žitarica.

Jede se najviše u Srednjoj i Istočnoj Europi (osobito u Rusiji, Ukrajini i Poljskoj) te u Sjedinjenim Američkim Državama.

U slavenskoj Europi, naziv se odnosi na kašu u cjelini, a može biti od heljde ili neke druge žitarice kao što su: pšenica, ječam, zob, proso, raž i dr. Kaša je jedno od najstarijih poznatih jela u srednjoeuropskoj i istočnoeuropskoj kuhinji, posljednjih tisuću godina.[1]

Kaša se dobije kuhanjem zrna žitarica, može se popeči na masti i začiniti. Heljdina kaša ima iznimno visoku biološku vrijednost i iskoristivost bjelančevina. Organizam može iskoristiti 74% bjelančevina iz heljde, a ima naročito visok sadržaj lizina koji je vrlo bitan za iskoristivost i pretvorbu bjelančevina.[2] Zobena kaša je sastavni dio jelovnika mnogobrojnih nutricionista, sportaša i pobornika zdravog načina života, jer njene blagodati su mnogobrojne.[3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Molokhovets, Elena (1998). Classic Russian Cooking.
  2. http://www.coolinarika.com/namirnica/heljdina-kasa/ Preuzeto 22. rujna 2014.
  3. http://www.gloria.hr/modastil/gastro/recept-za-najzdraviji-dorucak-zobena-kasa/ Preuzeto 22. rujna 2014.