Kaštel Stari
| Kaštel Stari | |
|---|---|
 | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
| Općina/grad | Kaštela |
| Površina[1] | 6,5 km2 |
| Koordinate | 43°33′N 16°21′E / 43.55°N 16.35°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 6 950 |
| – gustoća | 1069 st./km2 |
| Poštanski broj | 21216 Kaštel Stari |
| Pozivni broj | +385(0)21 |
| Autooznaka | ST |
  Kaštel Stari Kaštel Stari na zemljovidu Hrvatske | |
Kaštel Stari jednan je od sedam Kaštela koji čine grad Kaštela. Naselje je smješteno uz obalu Kaštelanskog zaljeva, između Kaštel Novog i Kaštel Lukšića.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Na području Kaštel Starog u ranom srednjem vijeku Hrvati su osnovali sela Radun i Šušnjar, koja su bila smještena na prijelazu iz ravnice u gorski dio. Padom Bosne, zbog straha od Turskog osvajanja napuštena su podkozjačka sela. Stanovništvo se naselilo uz more u utvrđenim naseljima, koja su štitili kašteli. Prvi kaštel za obranu od Turaka sagradio je 1480. godine Koriolan Cipiko (Cepio, Cippico, Ćipiko). Planski je izgradio selo, okružio ga bedemima i jarkom, na uglovima sagradio je kule, na ulazu je postavio pokretni most. Izgrađena su još dva kaštela u moru, Celio Cega i Andreis. Obitelj Ćipiko podijelila je svoj posjed na dva dijela, u svakom se nalazilo naselje (utvrđeno selo) s kaštelima, Koriolanov kaštel je nazvan Kaštel Stari, a Pavlov Kaštel Novi.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
| broj stanovnika | 761 | 863 | 905 | 944 | 1065 | 1132 | 1289 | 1289 | 1526 | 1700 | 1992 | 2899 | 4164 | 5354 | 6448 | 7052 | 6950 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Koriolan Cipiko (? – 1495.), zapovjednik galije, prvi pisac pomorskih memoara u XV. stoljeću De belo Asiatico (O Azijskom ratu)
- Alviz Cipiko (1455. – 1495.), sin Koriolana, tajnik pape Julija II, biskup Famagoste na otoku Cipar
- Ivan Cipiko, nadbiskup Zadra
- Lelije Cipiko (1721. – 1807.), biskup Šibenika (1783.), biskup Trogira (1784.), nadbiskup Splita (1784.),
- Grgur Josip Scotti (1732. – 1816.), posljednji biskup Nina (1789.), carski grof i vitez željezne krune, nadbiskup Zadra (1806)
- Ivan Danilo (1820. – 1895.), svećenik, predsjednik Matice Dalmatinske (1862.), urednik hrvatskog djela novina Nazionale iz Zadra, zastupnik Cesarskog vijeća u Beču (1870.)
- Filip Lukas, predsjednik matice Hrvatske
- Ivo (Srećko) Peran (1920. – 2003.), rimokatolički prezbiter franjevac
- Boris Pavlenić (1937. – 2018.), hrvatski kazališni glumac
- Ivan Kreljanović Albinoni, hrv. povjesničar i pisac, pravnik, upravitelj za francuske vlasti[3]
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Crkve[uredi | uredi kôd]
- Sv. Ivan Krstitelj – stara župna crkva
- Gospa od Ružarija – nova župna crkva
- Sv. Nikola, zaštićeno kulturno dobro
- Sv. Juraj
- Sv. Josip
- Kraljice Mučenika – Radun
- crkva Gospe od Ružarija, zaštićeno kulturno dobro
Ostalo[uredi | uredi kôd]
Šport[uredi | uredi kôd]
Nogometni turnir Kaštelanska rivijera održava se od 1980.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ (nje.) Kreljanović Albinoni, Ivan (1777-1838), Historiker und Schriftsteller, ÖBL 1815-1950, sv. 4 (Lfg. 18, 1968), str. 250f.
| |||||||
.gif){kind=small}