Kabardinski jezik

Izvor: Wikipedija
kabardinski
къэбэрдеибзэ qabardjajəbza'
Države Rusija, Turska
Regije Kavkaz
Govornici 1 milijun
Razredba sjeverozapadni kavkaski
kabardinski
Pismo prilagođena ćirilica
Jezični kôd
ISO 639-1
ISO 639-2 kbd
ISO 639-3 kbd
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)


Kabardinski jezik (ISO 639-3: kbd) je jezik koji se govori na sjevernom Kavkazu, a pripada u sjeverozapadne kavkaske jezike, užu čerkesku skupinu. Ponekad se naziva i čerkeskim.

Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]

Od svih sjeverozapadnih kavkaskih jezika, kabardinski ima najviše govornika (oko milijun), a rasprostranjen je u ruskim republikama Kabardino-Balkariji i Karačajevo-Čerkeziji, kao i u dijaspori u Turskoj i Bliskom Istoku.

Osobine[uredi | uredi kôd]

Kabardinski je poznat po velikom broju suglasnika, 47 ili 48. Jezik je ergativnog tipa. Posjeduje dva glavna dijalekta, zvana Besleney i Terek.

Glasovi[uredi | uredi kôd]

Ima ih 56: ph b p' tDh dD tD' kJh gJ kJ' kWh gW kW' q' qW' tDs dDz tDs' qX qXW f v f' sD zD S Z S' 0_ 6_ xJ xW gFJ X XW RF RFW H 9 m nD lDFJ hlDFJ r ? ?W hh a+: i_ 3 j w i: u: "e: "o: hlDFJ'[1] Jezik posjeduje samo tri fonološki različita samoglasnika: a, dugo ā i ə (šva). Razlika između a i ā nije samo u duljini, nego i u izgovoru: a je srednji otvoreni samoglasnik, a ā niski otvoreni.

prednji srednji stražnji
zatvoren      
srednji-zatv.   ə  
srednji-otv.   a  
otvoren   ā  

Sustav suglasnika je vrlo složen.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Colarusso, John: The Kabardian language. Calgary: University of Calgary Press, 1992.
  • Kuipers, A.H. 1960. Phoneme and Morpheme in Kabardian. Mouton, The Hague.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]