Kalnik

Panorama središnjeg dijela Kalnika, u centru je vrh Vranilac i radiotelevizijski toranj, desno je greben Sedam zubi

Ovo je glavno značenje pojma Kalnik. Za druga značenja, pogledajte Kalnik (razdvojba).

Kalnik je planina smještena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, veći dio je u Varaždinskoj županiji, a manji u Koprivničko-križevačkoj županiji. Bilo planine dužine oko četrdesetak kilometara proteže se od istoka do zapada. Sa zapadne strane nalazi se Novi Marof, sa sjeverne strane Ljubešćica i Varaždinske Toplice, na sjeveroistoku Ludbreg, južno Križevci a najistočnije Koprivnica. S juga su još općine Visoko, Gornja Rijeka, Kalnik i južnije Sveti Petar Orehovec. Najviši vrh je Vranilac na 643 metra, vrh Peca na 624 metra , vrh Pusta Barbara na 460 metara, vrh Ljuba voda na 546 metara, vrh Ljubelj na 558 m, vrh Škrinja na 504 metra, vrh Podrevec na 544 m te vrh Vuklec) na 572 metra.

Prepoznatljivom izgledu doprinosi radiotelevizijski odašiljač Kalnik čiji Tv toranj svojom visinom dominira krajolikom i nalazi se pedesetak metara istočno od vrha Vranilca. Na južnoj strani ispod vrha Vranilca nalazi se selo Kalnik, sa župnom crkvom Sv. Brcka, a petnaestak kilometara južnije i Križevci. Sama vršna stijena nije pošumljena, s grebenske staze su prekrasni vidici na sve strane. Istočno od televizijskog tornja na velikoj strmoj stjeni je vrh vikovac Sedmi zub(638 m). Njime poćinje dugački stjenoviti niz nazvan po vrhovima vidikovcima nazvan Sedam zubi koji se spušta istočno do planinarskog doma i starog grada Velikog Kalnika. Njime prolazi atraktivna grebenska staza, te se penjaći penju na stijene vrhova nazvanih brojevima prvi zub, drugi zub, treći zub i dalje u nizu. Na stijenama starog Starog grada Velikog Kalnika i stijenama sjeverozapadno od planinarskog doma gdje je stjenoviti niz Sedam zubi, te cijelom području Kalnika ukupno uređeno je sto šesdeset Sportsko penjačkih smjerova.

Kod mjesta Deklešanca u općini Gornjoj Rijeci su zidovi Starog grada Malog Kalnika, na stjenovitom vrhu Pusta Barbara, u najzapadnijem predjelu uz autoput kod mjesta Paka nalazi se Stari grad Paka iz 12. stoljeća djelomićno obnovljen, a u pregibu na stijeni sjeverno od mjesta Kalnik smješten je Stari grad Veliki Kalnik na oko 500 metara, izgrađen u 13. stoljeću. Poznat po Beli IV. i šljivarima iz kalničkih sela, koji su mu za vrijeme opsade noću donosili hranu i šljive, koje su omogućile preživiti opsadu, pa im je za nagradu darovao plemićke povelje (Kalnički Šljivari).

Planina je mjesto koje privlači planinare, penjače, paraglidere i druge izletnike. Zapadno od Starog grada Velikog Kalnika nalazi se Planinarski dom Kalnik na 480 m, s mogućnošću smještaja i prehrane. Do njega vodi asfaltirana cesta od mjesta Kalnik. Od planinarskog doma vodi puno planinarskih staza i puteva do raznih planinarskih destinacija. Većinu tih puteva uređuju članovi planinarskog društva Kalnik(1924. g. osnovano) iz Križevaca. Godine 1996. izgrađena je i otvorena u lipnju Poučna staza na Kalniku. Izrađena je 2010. godine planinarska karta Kalnika.

Stari grad Veliki Kalnik

Osam kilometara od Koprivnice u dijelu istočnog Kalnika, na koti Pesek(295 m) nalazi se Planinarska kuća "Rudi Jurić". Ona je na trasi Koprivničkog planinarskog puta kontrolna točka broj 1. Od nje vodi označena markirana planinarska staza preko Vrhovca Sokolovačkog, Malog Botinovca, Apatovca, Stupa i Vratna do planinarskog doma na Kalniku (sedam sati hoda). Koprivnički planinarski put proteže se dijelom istočnog Kalnika a dijelom zapadnim predjelima Bilogore.

Kod mjesta i općine Gornja Rijeka nalazi se slikoviti potok i klanac Šokot s slapovima i kružnom planinarskom stazom. Uz tu stazu na stijeni je vrh vidikovac Kanclin(424 m), te veliki drveni križ na stijeni zvanoj Križni kamen. Ispod se proteže klanac potoka Deklišanca(Pesji potok) s slapovima. U mjestu se nalazi i dvorac obitelji Erdödy iz 18. stoljeća.

Kod mjesta Čanjeva u općini Visoko nalaze se ruševine Starog grada Čanjevo na stijeni iznad mjesta. Iskapanja i uređenje vrši muzej grada Varaždina. S platoa kraj televizijskog tornja i platoa zapadno od vrha Vranilca, te livada podno Starog grada Mali Kalnik polijeću paraglajderi. Šume presjecaju mreže šumskih puteva i planinarskih staza.

Istoćno od Starog grda Veliki Kalnik je u udubini između stijenja put zvan Rimski prolaz, kuda je u davno vrijeme bio put za Varaždinske Toplice. Od njega istočno kroz klanac teće potok Đurovec kroz "razbacano" stijenje koje se u nizu ruši prema jugu - tvori prirodni botanički rezervat. Tu prolazi planinarski put u smjeru sjever - jug.

Istočno od Starog grada Velikog Kalnika iza Rimskog prolaza proteže se u dužini oko 4,5 kilometara do Šumskog područja Vratno stjenoviti uglavnom pošumljeni greben zvan Kalnička greda, s vrhovima Vuklec (572 m), Podrevec (544m) i Škrinja (504 m).

Najviši vrh Kalničke grede vrh Vuklec na stijeni obraštenoj bjelogorićnom šumom. Vidik s vrha je ograničen samo prema sjeveru. Do njega su obnovljeni markirani prilazi s sjeverne i južne strane. Zapadno od vrha Vukleca je na stijeni Zapadni vidikovac. Sa njega je vidik prema Ivanščici, Medvednici, stjenovitom nizu Sedam zubi, planinarskom domu i Kalničkom prigorju južno. Sjeveroistočno od Vukleca je više stjenovitih vidikovaca od kuda je pogled na sjever, Podravinu i šume Kalnika.

Oko polovice Kalničke grede je Sjeverni Vidikovac na Kalničkoj gredi(489 m), a na drugoj trećini nalazi se stjenoviti vrh Podrevec (544m), preko vrha Mali Podrevec koji je obrašten raslinjem s ograničenim vidikom, do njega je uređen markirani pristup od staze za Škrinju.

Ulazna tabla na kružnoj Poučnoj stazi na Kalniku

Najniži vrh Škrinja (504 m) u najistočnijem dijelu Kalničke grede, predstavlja oko 80 metara dugački goli stjenoviti ispresjecani greben. od kuda se pružaju prekrasni vidici. Do nje je uređen pristup od seoskog mlina u selu Kalnik i od planinarskog doma na Kalniku. Na vrh se može s istoka po stjenovitom grebenu, uspon je zahtjevan, do njega i vrha Škrinje se može od lovačke kuće Vratno i od sela Kamešnica(zaseok Hrlci).

Istočno od Kalničke Grede je dugački prodor Vratno, kojeg čine Šumsko područje Vratno, ostatci nekadašnjeg sela, lovačka kuća Vratno - (nekadašnja lugarnica) i Rinkov (veliki zidani dimnjak, stara tvornica vapna). Kroz Vratno ide stara makadamska rimska cesta, koja duboko na sjever zasjeca greben planine, od početnih 220 metara, pa sve do iznad 350 metara. Ona spaja Vratno s Apatovcem i Slanjem, pa je tu moguće do Ludbrega i Koprivnice.

Kod lovačke kuće Vratno lijeva cesta omogućuje prilaz izvorima potoka Kamešnice i Klancu potoka zvanog (Tesni kamen). Sjeveroistočno od lovačke kuće Vratno je u šumi Stupe je spomenik Partizanske bolnice Stupe i do nje ima oko 60 minuta hoda. Uz makadamsku cestu Vratno - Slanje na oko polovini njezine dužine su objekti Partizanske bolnice Gabrinovec. Južno od Vratna su izvori Križevačkog vodovoda.

Oko tri sata i trideset minuta hoda, istočno od Starog grada Velikog Kalnika izvire ljekovita mineralna voda, kod sela Apatovec - Apatovečko vrelo, koja se danas puni pod nazivom Kalnička, a na sjeveru su Varaždinske Toplice, što sve govori da se ispod planine nalaze aktivne stijene.

Unutarnje poveznice

• Križevci
• Hrvatske planine
• Planinarstvo
• Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode

Vanjske poveznice

• Službena stranica Općine Kalnik
• Službena stranica Koprivničko-križevačke županije
• Varaždinska Županija
• Službena stranica Grada Križevci
• [1] Panorama s Kalnika
• Vrhovi Kalnika
• Penjalište Kalnik
• O Kalniku
• [2] Klanac potoka Deklišanca - Pesjeg potoka
• [3] Veliki Kalnik - povjesno