Karantanija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Karta Karantanije

Karantanija je prva zajednička država zapadnih Slavena nastala u prvoj polovici 7. stoljeća na području nekadašnjeg Koruškog vojvodstva, a današnje savezne pokrajine Koruške u Austriji (njem. Kärnten) i neslužbene slovenske pokrajine Koruške (slov. Koroška) u području Alpa.

Država kralja Sama, točnije njegov plemenski savez nastaje možda 623., a navodi se područje Slovačke, Moravske i Donje Austrije (Niederösterreicha). Slaveni se uz pomoć Sama, trgovca oružjem, oslobađaju prevlasti Avara i Karantanijom (marca Vinedorum), područjem sjeverno od Karavanki, ovlada Valuk (Wallux dux Winedorum). Karantanija je samostalna sve do Samove smrti (po jednom podatku to se dogodilo 658., po drugom 665.), pa su Avari opet ovladali dijelom ovih krajeva, a Samo plemenski savez se raspada.

Pojava karantanskih Slavena, kojima ime dolazi od naziva Carantanum, čiji je korijen po svoj prilici u plemenskom imenu Carni, zbila se negdje još 611. kada oni prolaze bavarskim teritorijem blizu izvora Drave i uništavaju cijelo područje. Samovom smrću ona ipak ne nestaje i 745. postaje dio Franačkog carstva pod vodstvom Karla Velikog, koji se je uz pomoć Karantanaca između 790. i 805. riješio i avarske opasnosti, a Avari su se potom asimilirali sa Slavenima. Godine 843. Karantanija dolazi u ruke Ludviga Njemačkog (Ludwig der Deutsche), ali njena povijest gubitkom samostalnosti od 745. pripada povijesti Franaka.

Ime Karantanija očuvano je u suvremenim nazivima Koroška i Kärntena, a slavenski potomci, narod koji danas tamo živi, su iz tog imena u opreci sa susjednim neslavenskim pukom nazvao sebe Slovencima. Slovenci i Slovaci, jedini su narodi, koji su sačuvali slavensko u imenu, iako se taj naziv javlja i regionalno kod značajnog djela Hrvata.


P history.svg Nedovršeni članak Karantanija koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.