Karel Jaromír Erben
Karel Jaromír Erben (Miletin, 7. studenoga 1811. – Prag, 21. studenoga 1870.) je češki etnograf, povjesničar, pravnik, arhivist, pisac, pjesnik, prevoditelj i sakupljač narodnih pjesmi, legendi i bajki. Jedan od vodećih ličnosti češkog romantizma.
Erben je najviše poznat kao sakupljač narodne poezije. Za razliku od svojih prijatelja braće Grimm u narodnoj poeziji želi pronaći ostatke starih slavenskih mitova, dok braća Grimm traži germanske elemente. Iz tog traženja objavio je tri svezaka Narodne pjesme u Češkoj (1842-1845), i konačno prerađeno izdanje 1864. pod nazivom Narodne češke pjesme i rime.[1]
Najpoznatije njegovo djelo i najviši je domet češkog romantizma izvorna zbirkaje zbirka pjesama Kitice iz naših narodnih priča, skraćeno poznatiju kao Kitice.[2] U kasnijem izdanju zbirka je proširena o baladu Ljiljani, tako da je u konačnom obliku zbirka sadržavala trinaest balada, te počinje uvodnom baladom pod nazivom Kitice.[1]
Biografija[uredi | uredi kôd]
Roden je 7.11.1811. u mjestu Miletin blizu Jičína. Srednju školu pohađao je u mjestu Hradec Kralovi. Nakon toga 1831. odlazi u Prag gdje počinje studij filozofije, a i kasnije prava. S Františkom Palackim počinje godine 1843. raditi u Naronom Muzeju. Nakon toga radi kao urednik Praških novina od 1848. Dvije godine nakon toga postaje sekretar arhiva Narodnog Muzeja. Umro je od tuberkuloze 21.11. 1870.
Popis djela[uredi | uredi kôd]
Bajke i priče starih slavena[uredi | uredi kôd]
Središte Erbenovog interesa bilo je sakupljanje narodnih radova, posebno čeških narodnih pjesama. Uspoređivao je varijante i tražio tekst koji najviše odgovara izvornom, originalnom obliku. Pjesme je promatrao spojene s glazbom, te je sakupljao i pjevane pjesme koje je isto objavljivao. Eben nije vjerovao da je moguće izbjeći sudbinu i poštivao je postojeći poredak stvari. U njegovim pjesmama se više puta ponavljaju motivi krivnje i kazne.
- Sto narodnih bajki i priča slavenskih na izvornom dijalektu (1865) – je neka vrsta "slavenske čitanke" (dostupna je na internetu)
- Izabrane bajke i priče ostalih slovenskih naroda (1865) – "slavenska čitanka" je skraćena zbirka tekstova prevedenih na češki jezik.
- Kitice iz narodnih priča (1853), prošireno izdanje (1861) – ovo je jedina zbirka pjesama koju je izdao, osnova pjesama su stare češke narodne bajke.
- Narodne pjesme u Češkoj - sadrži 500 pjesama
- Češke narodne pjesme i rime (1864) je velika zbirka češkog folklora u pet dijelova. U ovom djelu vidimo utjecaj romantizma, koji pretpostavlja da je narodni izričaj u stvari izražaj izgubljenog drevnog mita, koji izražava određeni karakter tog naroda. Taj mit bi trebao odražavati cjelokupni skup ideja o odnosima između ljudi, te između ljudi i prirode. Karel Jaromir Erben je ovaj mit pokušao oživjeti.
- Češke bajke
Erbenu nije bilo dovoljno samo sakupljati narodnu predaju, on je kritički promatra i tako na nju utječe i time je mijenja.
Mladi brat - patriotske djelo
Večer – patriotske djelo
Skitnica
Na groblju
U vezi s njegovim prikupljanjem narodnih pjesma, rima i bajki, važno je napomenuti da je sakupljao samo radove iz Češke, a ne i iz Morave. Tamo su radili František Sušil, František Bartoš i Františka Stránecká
Historijska djela[uredi | uredi kôd]
- Rukopis muzeja kronike Kosmove
- Ondřej Puklica iz Vstruha
- Doprinosi češkoj povijesti, sakupljeni iz starih kronika ruskih
- Mjesečnik staročeškog sata na Starogradskoj vijećnici
- Regesta diplomatica nec non epistolaria Bohemiae et Moraviae – izbor iz dokumenata Češke i Morave. Djelo istražuje nastarije dokumente iz Češke i Morave do 1253. odnosno do smrti Vaclava I. Ovo je njegovo najznačajnije djelo s područja povijesti. Na njega se daljnjim djelima nadogradio Josef Emler.
- Sabrana djela Jana Husa
Napisao je i znanstvene rasprave o svetoj Katarini, Tomášu Štítném, J. A.Komenskom.
Izdao je još nekoliko starijih čeških djela, sudjelovao na prijevodu Sudskog i stečajnog postupka i Građanskog zakonika.
Jedinstveni indikator [uredi | uredi kôd]
Genealozi i drugi istraživači koriste Erbenom Jedinstveni indikator ulica i trgova i kućnih brojeva kraljevskog glavno grada Praga prema novom, starom i najstarijem numeriranju, koji je izdan 1870. Radi se o prevođenju starog numeriranja na novo. Sadrži kućne brojeve tadašnjih gradskih četvrti (Stare Mesto, Nove Mesto, Mala Strana, Hradčani, Josefov) i predgrađa Karlina i Smichova.[3]
Zanimljivost[uredi | uredi kôd]
Ime Karla Jaromíra Erbena je smješteno po prozorom Narodnog muzeja u Pragu kao jedno od dvadest i sedam imena velikana češke povijesti.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b HRABÁK, Josef; JEŘÁBEK, Dušan; TICHÁ, Zdeňka. Průvodce po dějinách české literatury. Praha : nakladatelství Orbis, 1976. 511 s. Kapitola 8, s. 197. (češki)
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. ožujka 2017. Pristupljeno 27. lipnja 2017.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ Erben a jeho doba II [PDF]. Ústav pro českou literaturu AV ČR, v. v. i., [cit. 2011-06-09]. Dostupno online Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. lipnja 2019. (Wayback Machine). (češki)