Karl Jaspers

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Karl Theodor Jaspers
Karl Jaspers
Zapadna filozofija
Filozofija 20. stoljeća
Rođenje 23. veljača 1883. Oldenburg, Njemačka
Smrt 26. veljača 1969. (86 godina) Basel, Švicarska
Škola/tradicija egzistencijalizam, neo-kantizam
Glavni interesi psihijatrija, teologija, filozofija povijesti, pitanje krivnje za holokaust, humanizam
Poznate ideje Axial Age, egzistencijalizam
Utjecaji Friedrich Nietzsche, Soren Kierkegaard, Baruch de Spinoza, Immanuel Kant, Hegel, Max Weber, Schelling
Utjecao na Martin Heidegger, Jean-Paul Sartre, Albert Camus, Paul Ricoeur, William A. Earle, Hans-Georg Gadamer, Hannah Arendt, Jacques Lacan

Karl Theodor Jaspers (Oldenburg, 23. veljače 1883. - Basel, 26. veljače 1969.), njemački filozof egzistencije i psihijatar, protivnik Hitlerovog nacionalsocijalizma i totalitarizma uopće.

U središtu njegove filozofije je pojedinačni, egzistirajući čovjek. Kao i druge egzistencijaliste, zaokupljaju ga pitanja smrti, krivnje i Angsta, no u odnosu na svoje suvremenike je nešto optimističniji glede egzistencije kao specifičnog načina opstojnosti čovjeka.[1].

Bavi se pitanjima psihološke naravi čovjekovog susreta s bogom te njegova filozofija u pojedinim aspektima naginje religiji. Na tragu Kierkegaarda i Nietzschea, filozofiju ne poima kao racionalno istraživanje svijeta, već kao privatnu, osobno proživljenu bitku.[2] Odbacuje filozofiju koja želi biti egzaktna poput znanosti, jer po Jaspersu znanstvena (i uopće racionalna) analiza ne može shvatiti egzistenciju. Bit čovjeka te smisao svijeta i života dostupni su jedino neposrednim, intuitivnim razumijevanjem.[3]

Ubrzo po završetku Drugog svjetskog rata, pisao je o krivnji i odgovornosti Njemačke za holokaust.

Biografija[uredi VE | uredi]

Jaspers se rodio 1883. u sjevernonjemačkom gradu Oldenburgu. Majka mu je potjecala iz lokalne farmerske obitelji, dok mu je otac bio pravnik, što je vjerojatno utjecalo na njegovu odluku da upiše studij prava, iako je odmalena pokazivao interes za filozofiju. Od prava je brzo odustao i 1902. upisao medicinu, koju je diplomirao 1908. Ubrzo počinje raditi u psihijatrijskoj bolnici u Heidelbergu. Nezadovoljan načinima na koje je ondašnja medicinska zajednica pristupala duševnim bolestima, odlučuje raditi na unaprjeđenju psihijatrijskih praksi. 1913. prelazi na mjesto profesora psihologije na sveučilištu u Heidelbergu, te se kliničkom radu više ne vraća. U to je vrijeme blizak prijatelj obitelji Maxa Webera, koji je također držao katedru u Heidelbergu.

U 40. godini Jaspers se okreće filozofiji, nadograđujući teme kojima se bavio kao psihijatar. Kao filozof stječe renome u Njemačkoj i čitavoj Europi.

Bio je profesor filozofije u Heidelbergu od 1921. do 1937., kada je umirovljen jer je bio oženjen Židovkom i jer se protivio nacizmu. Ubrzo mu je zabranjeno i objavljivanje. Budući da su brojni dugogodišnji prijatelji ostali uz njega, uspio je izbjeći potpunu izolaciju i nastaviti svoje studije i istraživanja. Do kraja ožujka 1945., kada su Amerikanci oslobodili Heidelberg, Jaspersu i supruzi stalno je prijetila opasnost da budu deportirani u koncentracijski logor.

Iako je 1945. ponovno imenovan na svoje profesorsko mjesto u Heidelbergu, naposlijetku se skrasio u švicarskom Baselu, gdje je i umro 1969. Na sveučilištu u Heidelbergu ga je naslijedio Hans-Georg Gadamer.

Profesionalna karijera[uredi VE | uredi]

U Jaspersovoj filozofiji egzistencije osobito je naglašena briga za integritet ljudske ličnosti. Govori o filozofiji kao novom načinu vjerovanja, koji treba zamjeniti "običnu" religiju, za koju smatra da je ograničena samom sobom zbog postojanja dogmi, u koje čovjek vjeruje bez da ih kritički preispituje. Tu na snagu stupa filozofija, koja je objektivna i u službi svih ljudi, a ne samo onih koji se odluče na neku od svjetskih religija. Jaspers nije bio protiv religije, nego je samo ukazivao na njezinu ograničenost.


Djela[uredi VE | uredi]

Allgemeine Psychopathologie - Opća psihologija
  • "Opća psihologija",
  • "Um i egzistencija",
  • "Filozofija egzistencije",
  • "Istina i znanost",
  • "Pitanje krivnje"; O političkoj odgovornosti Njemačke,
  • "Nietzsche", "Duhovna situacija vremena".

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Blackburn, Simon, "Oxford Dictionary of Philosophy", Oxford University Press, 1996., str. 202. ISBN 0-19-283134-8
  2. Blackburn, Simon, "Oxford Dictionary of Philosophy", Oxford University Press, 1996., str. 202. ISBN 0-19-283134-8
  3. Kalin, Boris, "Povijest filozofije", Školska knjiga Zagreb, 1999., str. 206-227. ISBN 953-0-20424-8

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]



Raffael 066.jpg Nedovršeni članak Karl Jaspers koji govori o filozofu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.