Karlsruhe

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Karlsruhe. Za druga značenja, pogledajte Karlsruhe (razdvojba).
Karlsruhe
Karlsruhe
Grb grada Karlsruhe
Koordinate: 49°01′N 08°24′E / 49.017°N 8.4°E / 49.017; 8.4Koordinate: 49°01′N 08°24′E / 49.017°N 8.4°E / 49.017; 8.4
Država Flag of Germany.svg Njemačka
Savezna država Zastava Baden-Württemberga Baden-Württemberg
Okrug Karlsruhe
Gradonačelnik Heinz Fenrich (CDU)
Površina 173,46 km²
Nadmorska visina 115 m
Stanovništvo 288,917 (31. prosinca 2007.)
Gustoća stanovništva 1.666/km²
Poštanski broj 76001-76229
Pozivni broj 0721
Registarska oznaka KA
Službena stranica karlsruhe.de
Karta
Karlsruhe na karti Njemačka
Karlsruhe
Karlsruhe

Položaj grada na karti Njemačke
Karlsruhe Grad Lepeze

Karlsruhe je sa oko 296.033 stanovnika (2012) po veličini drugi grad savezne pokrajine Baden-Württemberg, sjedište je okružne uprave Karlsruhe te uprave regije Mittlerer Oberrhein (Srednja gornja dolina Rajne). Na zapadu graniči sa saveznom pokrajinom Falačko Porajnje, Rajna je granica izmedu ovih dviju saveznih država. Karlsruhe leži u trinacionalnoj regiji Oberrhein: Elzas u Francuskoj, južni i srednji Baden te južno Falačko Porajnje u Njemačkoj i švicarski kantoni Basel-grad, Basel-pokrajina, Jura, Solothurn i Aargau; 5,9 miliona stanovnika na 21.550km² površine.[1]

Karlsruhe je planirani grad (engl. New Town) šta znači da je grad izgrađen na temelju plana, sve ulice i građevine su izgrađene istovremeno, na prostoru koji je prije gradnje bio potpuno prazan. Središte grada je barokni dvorac od kojeg se ulice šire u obliku lepeze ili zraka sunca, odatle nadimak - Fächerstadt (Grad lepeze). Karlsruhe je poznat kao rezidencija prava, u njemu se nalaze Vrhovni i Ustavni sud Savezne Republike Njemačke.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

49th Parallel Karlsruhe

Grad leži na području Oberrheinische Tiefebene (Gornja-rajnska dolina). Rajna, jedan od najvaznijih svjetskih vodenih puteva, leži na zapadu grada. Na istoku izlazi Karlsruhe sa brijegom Turmberg iz kotline i prelazi u sjeverni Schwarzwald. Gradom i okružjem teku dvije manje rijeke, Alb i Pfinz. Karlsruhe je izgrađen izvan poplavnih područja na terasama gornje Rajne koja ima višu nadmorsku visinu od regije Rheinau na zapadu i Kinzig-Murg-Rinne na jugoistoku. Marktplatz (Trg) u centru grada ima nadmorsku visinu od 114,9 m, Grünwettersbach je sa 322,7 m je najviša točka okruga. Površina grada iznosi 173,46km², po veličini na 30. mjestu u Njemačkoj. Karlsruhe se nalazi na 49. stupanju geografske širine, na istoj paraleli kao i gradovi Presov (Slovačka), Hulun Buir (Kina), Vancouvar (Kanada) i Paris (Francuska).

Klima[uredi VE | uredi]

Sa prosječnom temperaturom od 10,7 stupnjeva i 70 sunčanih dana godišnje je Karlsruhe jedan od najtoplijih gradova u Njemačkoj. Njegov položaj u kotlini regije gornje Rajne se ljeti manifestira sparnom vrućinom, a zimi tipičnom maglom te blagim temperaturama.

Povijest[uredi VE | uredi]

Grad je osnovan, planiran i izgrađen 1715. godine na području Hardtwalda, povijesnog šumskog područja između gradova Rastatt i Schwetzingen. U blizini novoizgrađenog grada je bilo manjih mjesta i gradića koja su kasnije priključena gradu, četvrti koje su danas starije su od jezgre.

U četvrtima Knielingen, Rüppur i Durlach su pronađeni predmeti iz brončanog doba, te grobovi iz ranog željeznog doba. Osim toga su u četvrti Grünwinkel u 20-tim godinama prošlog stoljeća pronađeni ostaci peći za pečenje opeka kao i lončarskih peći koje su najvjerovatnije bile korištene u 2.st. Otkriveni su i grobovi, predmeti i kovanice iz rimskog doba. [2] 786. godine se četvrt Knielingen spominje po prvi put u dokumentima. [3]

Grofovi von Hohenberg su u 11.stoljeću izgradili tvrđavu na brijegu Turmbergu kod Durlacha. 1094. godine su donirali benediktinski samostan Gottesaue na čijem je mjestu krajem 16. stoljeću izgrađen dvorac Gottesaue. Samostan je povoljno utjecao na razvoj grada. 1565. je Markgrof Karl II prebacio svoje sjedište iz obližnjeg Pforzheima u Durlach čime je pozitivno utjecao na gospodarski i kulturni razvoj grada.

U tridesetogodišnjem ratu je uništen Rintheim, Durlach, Hagsfeld i Mühlburg, za vrijeme Rata za austrijsko nasljede su uništeni dvorac Gottesaue, te četvrti Knielingen i Daxlanden. Godine 1699. su se izbjegli Hugenoti naselili u gradskoj četvrti Neureut. Novonastali predio je dobio ime Welschneureut. Stari dio Neuereuter se zvao Teuschneureut.[4]

18. stoljeće[uredi VE | uredi]

Legenda kaže da je Karl-Wilhelm, Markgrof Baden-Durlacha, za vrijeme lova u Hartwaldu zaspao i sanjao o raskošnom dvorcu koji kao sunce leži u središtu njegove nove rezidencije i sve se ulice šire iz središta kao zrake sunca. Dao je plan dvorca u nalog te osnovao po njemu nazvan grad (Carlos Ruhe – Carlosov mir) Karlsruhe 1715. godine polijeganjem kamena temeljca za dvorac.[5]

Karlsruhe je jedan od posljednjih europski gradova nastalih po planu, u ovom slučaju po planu Markgrofa koji je svoju dotadašnju rezidencju u srednjovjekovnom i vrlo tijesnom gradiću Durlach želio napustiti i izgraditi novu i prostraniju. Njegovu predođbu o novonastalom gradu je zapisao u povijesnom dokumentu „Privilegienbrief“ (Pismo Privilegija). Taj dokument nosi u sebi napredne ideje, danas karakteristike demokratske države kao npr. sloboda samoispovijest, samoodređenost, gospodarske slobode, jednakost pred zakonom, političku ravnopravnost. [6].

U osnivanju grada su sudjelovali ljudi iz Francuske, Poljske, Italije, Švicarske te iz mnogih drugih zemalja ondašnje rascjepljene Njemačke. Prvi gradonačelnik je bio Johann Sembach iz Straßburga u Francuskoj. Do 1771. je Karlsruhe bio rezidencija Markgrofovije Baden-Durlach, nakon ujedinjenja sa Markgrofovijom Baden-Baden je bio rezidencija čitave Markgrofovije Baden.[7]


19.stoljeće[uredi VE | uredi]

Karlsruhe Bakrorez Heinrich Schwarz 1721.

Od 1806. godine je grad bio rezidecnija badenskih Velikih vojvoda. Veliki vojvoda Carl je bio tvorac vrlo liberalnog ustav tzv. Badenskog Ustava.[8]

1825. je Veliki vojvoda Ludwig I. osnovao Polytechnikum (u 19 st. zajedničko ime viših tehničkih škola) čime je položen temeljac današnjeg univerziteta, Karlsruher Institut für Technologie.[9]

1836. je osnovan Administrativni sud (prvi u Njemačkoj). Administrativni sud ima obavezu po potrebi ukinuti odluke državnih ustanova ili obavezati državne ustanove u djelovanju, te ulogu zaštite građanskih prava pred državom, prava koja su građanima ustavom garantirana. To je bio prvi korak kojim je Karlsruhe od svojih podanika učinio građane. Badenska liberarnost dokazala se i dekretom kojim su židovima već 1862. priznata građanska prava.


20.stoljeće[uredi VE | uredi]

Evangelska Crkva Karlsruhe

Broj stanovnika je 1901. iznosio više od 100.000, Karlsruhe je postao velegrad kojem se priključio veliki broj okolnih općina. Nakon Njemačke revolucije 1918. je Karlsruhe postao glavni grad Slobodne države Baden.

U drugom svjetskom ratu je Elzas priključen Trećem Reichu te je Karlsruhe bio glavni grad Gaua Baden-Elzas. Nakon rata je grad pripao saveznoj državi Baden-Württemberg.

1977. je izvršen atentat na generalnog državnog odvjetnika Siegfrieda Bubacka, teroristi Frakcije Crvene Armije su odgovorni za smrt generalnog državnog odvjetnika, njegovog vozača i jednog sudskog činovnika.


Religija[uredi VE | uredi]

Christus Kirche

1556. je u markgrofoviji Baden- Durlach uvedena luterska reformacija. Većina stanovništva je imalo protestansku vjeru. Sa Pismom Privilegija iz 1715. je Karl Wilhelm želio podstreći građane da se dosele u novoizgrađeni grad. Kao prvo na listi " Privilegija" je bila sloboda vjeroispovjesti. Nakon kratkog vremena su se doselili prvi katolici i židovi. Danas je broj katolika (31,7%) tek nesto viši od broja protestanata (29,7%).[10]

Židovska kulturna zajednica je 2006. brojila 830 članova. Karlsruhe ima 11 đamija koje koriste 2673 članova muslimanske vjerske zajednice. Osim toga su u gradu registrirane različite kršćanske i druge vjerske zajednice kao Bahai, Kadampa, Vipassana, Zen Budizam, Eckankarna, Sathya te Sai centar.


Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Gradovi partneri[uredi VE | uredi]

Flag of France.svg Nancy, Francuska, od 1955.
Flag of the United Kingdom.svg Nottingham, Ujedinjeno Kraljevstvo, od 1969.
Flag of Saxony-Anhalt.svg Halle, Saska-Anhalt, od 1987.
Flag of Romania.svg Temišvar, Rumunjska, od 1992.
Flag of Russia.svg Krasnodar, Rusija, od 1992.

Galerija[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Georg Patzer: Kleine Geschichte der Stadt Karlsruhe. G. Braun, Karlsruhe 2004, ISBN 978-3-7650-8322-8
  • Hubert Doerrschuck, Herbert Meininger: Karlsruhe. Stadtgeschichte und Bilddokumentation. G. Braun, Karlsruhe 1984, ISBN 3-7650-8041-1
  • Claudia Pohl: Kunst im Stadtraum. Skulpturenführer für Karlsruhe. Info Verlag, Karlsruhe 2006, ISBN 3-88190-399-2.
  • Landesarchivdirektion Baden-Württemberg (Hrsg.): Regierungsbezirk Karlsruhe. Kohlhammer, Stuttgart 1976 (Das Land Baden-Württemberg. Amtliche Beschreibung nach Kreisen und Gemeinden., Band V), ISBN 3-17-002542-2
  • Jens M. Möller: Mythos einer Sonnenstadt Gmelin, 1995, ISBN 3-926253-91-6
  • Rolf-Heiner Behrends (Hrsg.): Faustkeil – Urne – Schwert. Archäologie in der Region Karlsruhe. Badenia Verlag Karlsruhe 1996. ISBN 978-3-89735-305-3.

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Karlsruhe


Flag of Germany.svg Nedovršeni članak Karlsruhe koji govori o gradu u Njemačkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.