Karmel

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Karmel
Karem El/Har Ha'Karmel (הר הכרמל)
Kurmul/Jabal Mar Elyas (الكرمل/جبل مار إلياس)
Caiobadner - mount carmel.JPG
Planina Karmel iz kibuca Ma'agan Michael
Visina 525,4 m
Država / Pokrajina Flag of Israel.svg Izrael
Haifa
Dio gorja Karmel
Koordinate 32°26′N 35°02′E / 32.44°N 35.03°E / 32.44; 35.03Koordinate: 32°26′N 35°02′E / 32.44°N 35.03°E / 32.44; 35.03
Najbliži gradovi Haifa
Karmel na karti Izrael
Karmel
Karmel
Pozicija Karmela na karti Izaraela

Mjestopisni zemljovid

Karmel (hebrejski: כרמל Karem El/Har Ha'Karmel, arapski: جبل الكرمل Jabal al-Karma ili جبل مار إلياس Jabal Mar Elyas, tj. "Ilijina planina") je planina i istoimeno gorje u Izraelu. Ime planinskog lanca je izvedeno iz hebrejske riječi el Kerem, što znači "Božji vinograd".

Smještena je na mediteranskoj obali, te ima dužinu od 23 km, širinu do 10 km i visinu 546 metara. Na planinskom lancu se pored grada Haife nalaze i drugi manji gradovi kao što su: Nešer, Tirat Hakarmel i Zichron Ja'akov. Planina je nekoć bila prekrivena vinogradima i doista je poznata po bujnoj vegetaciji zahvaljujući relativno velikim oborinama (u prosjeku 500-600 mm godišnje). Prosječna temperatura u području je oko 19° C, prosječna vlažnost je 69 %. Od biljnih vrsta koje se javljaju na Karmelu tu su: hrast, maslina, lovor, rogač, grah, alepski bor, Quercus calliprinos i dr. Od životinja mogu se naći: jelen, srna, orao sova i bjeloglavi sup.

Karmel 1894. god.

God. 1996. planina je proglašena prirodnim rezervatom UNESCO-a, a špilje doline Nahal Me’arota (ar. Wadi el-Mughara) su upisane na popis mjesta svjetske baštine u Aziji 29. lipnja 2012. jer su u njima pronađeni dokazi o pola milijuna godina ljudskog obitovanja, kulturne evolucije, prvih pokopa, arhitekture kamenog doba i prijelaza iz lovačko-sakupljačkog načina života u poljoprivredno-stočarsku kulturu.

Sveučilište u Haifi na vrhu Karmela 1996. god.

Vjerski značaj[uredi VE | uredi]

Bahá'í svetište na Karmelu iznad Haife

Karmel se spominje u Starom Zavjetu kao mjesto gdje je prorok Ilija izazvao 450 Baalovih proroka da vide koji će Bog uspjeti zapaliti žrtvenu vatru, što je završilo Ilijinom i Jahveovom pobjedom[1].

Karmelićani su osnovani u 12. stoljeću kada je hodočasnik (ili križar) Sveti Bertold († nakon 1185.) na mjestu Ilijine špilje (na 520 m visine) osnovao katolički kontemplativni vjerski institut. Red se od tada postupno proširio svijetom i danas je jedan od najvećih katoličkih redovničkih zajednica u cjelini. Ustav Karmelićana iz 1281. godine se izravno odnosi na prastaru hebrejsku pustinjsku tradiciju na Karmelu:

Wikicitati „Od tada, kada su proroci Ilija i Elizej pobožno živjeli na gori Karmelu, svetih otaca, Staroga i Novoga zavjeta (...) bez prestanka živjeti zavidnim načinom života u pokori u blizini svetog Ilijinog izvora.“
()

Arheološka iskapanja na terenu su potvrdila prisutnost židovskih pustinjaka.

Novozavjetna knjiga Otkrivenja sv. Ivana spominje Megido i prolaz Karmela kao mjesta bitke Armagedona.

Kao mjesto Ilijine pobjede, štuju ga i muslimani koji ga zovu El-Maharaka ("mjesto vatre")[1], te su na tom mjestu izgradili džamiju koju je Napoleon pretvorio u bolnicu 1799., ali ju je paša Damaska uništio već 1822. godine.

Na Karmelu je i Bahá'í svetište, poznato kao "Međunarodni Baha'i centar" ili "Bábovo svetište", u kojemu se nalaze posmrtni ostacima sveca Bába i sina sveca Bahá'u'lláha, `Abdu'l-Bahá.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prapovijesna špilja Tabun u dolini Nahal Mearot s rekonstruiranim pračovjekom
Veliki požar na planini Karmel 2010. god.

Mjesta ljudske evolucije na planini Karmel: špilje Nahal Me’arota / Wadi el-Mughare

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Mjesta ljudske evolucije na planini Karmel: špilje Nahal Me’arota / Wadi el-Mughare
Flag of Israel.svg Izrael
Godina uvrštenja: 2012. (36. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii, v
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Tijekom istraživanja od 1929.-34. godine, oko 1931., Dorothy Garrod je istražila četiri spilje i nekoliko stijenovitih skloništa planine Carmel u dolini Nahal Mearot: el-Wad, el-Tabun, el-Jamal i Es Skhul[2]. Tu je otkrila ostatke neandertalaca i rane ostatke modernog čovjeka, uključujući kostur žene neandertalca pod nazivom Tabun I., koji se smatra jednim od najvažnijih ljudskih fosila ikada pronađenih. Iskopi kod el-Tabunasu najdulje stratigrafske zabilješke )oko 90 godina istraživanja) ljudske djelatnosti u regiji, u rasponu od 600.000 ili više godina (od ranog paleolitika do danas), što predstavlja otprilike milijun godina ljudske evolucije. Također postoji nekoliko dobro očuvanih ukopa neandertalaca i Homo sapiensa i opsežno dokumentiran prijelaz iz nomadskih skupina lovaca-sakupljača do složenih sjedilačkih poljoprivrednih društava (tzv. Natufijska kultura). Zajedno, ova mjesta ističu izniman značaj špilja Karmela za proučavanje ljudske kulturne i biološke evolucije u okviru paleo-ekoloških promjena. Zbog čega su postale UNESCO-va zaštićena svjetska baština 2012. godine.

Tijekom Drugog svjetskog rata Karmel je odigrao važnu stratešku ulogu jer je pobjedom u Karmelskom prolazu prema Jeruzalemskoj dolini britanski general Edmund Allenby promijenio tijek rata s Turskom.

Veliki šumski požar, najgori u povijesti Izraela, poharao je sjevernu stranu Karmela od 2. do 5. prosinca 2010. godine odnijevši 44 života i uništivši oko 5000 ha mediteranske šume[3].

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Cheyne and Black, Encyclopedia Biblica
  2. Jane Callander, [Dorothy Annie Elizabeth Garrod (1892–1968)], Oxford Dictionary of National Biography, Oxford University Press, 2004.
  3. Ahiya Raved, Israel's Deadliest Fire Leaves 40 Dead, 2. prosinca 2010., Ynetnews (engl.) Preuzeto 15. srpnja 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Karmel