Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj
Flag of Slovakia.svg Slovačka
Flag of Ukraine.svg Ukrajina
Flag of Germany.svg Njemačka
Godina uvrštenja: 2007. (31. zasjedanje) Prošireno 2011.
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: ix
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1133 UNESCO

Bukove prašume u Karpatima izvanredan su primjer nedirnutog šumskog kompleksa u umjerenom klimatskom pojasu, koji se sastoji od 10 zaštićenih područja (na 29.279 ha) u sjevernim Karpatima (6 u Ukrajini i 4 u Slovačkoj) i prostire se na potezu duljine 185 km, od planina Rakhiv i planinakog lanca Čornohora u Ukrajini, preko hridi Poloniny do Bukovskih planina i planine Vihorlat u Slovačkoj. Te su karpatske prašume od 2007. godine upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. Od 2011. godine, kada im je pridruženo 5 sličnih šumskih kompleksa u Njemačkoj, površine 4.391 ha, pod nazivom Drevne bukove šume u Njemačkoj, na UNESCO-vu se popisu vode pod službenim nazivom Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj.

Prašume su dragocjen izvor genetskog materijala bukve i drugih vrsta povezanih i ovisnih o ovom šumskom ekosustavu i izniman su primjer procesa kolonizacije i razvoja kopnenih ekosustava poslije ledenog doba, koji još uvijek traje. Ove drevne bukove šume nezamjenjive su za razumijevanje širenja bukve sjevernom polutkom u raznim okolišima.

Odlike[uredi VE | uredi]

Ove bukove šume su najcjelovitiji i najpotpuniji primjer ekoloških uzoraka i procesa europske bukve (Fagus sylvatica) u različitom prirodnom okolišu. Zbog toga su nezamjenjiv izvor za razumijevanje povijesti i evolucije ove vrste koja se rasprostire cijelom sjevernom hemisferom i ima veliki ekološki i globalni značaj.

Šuma se mora održavati (kontrola požara, konzervacija starog drveća, planinskih livada, vodenih putova i ekosustava potoka, upravljanje turizmom i nadgledanje), ali tako da se ne naruše prirodni procesi same šume. Zbog toga, npr., od tri lokacije na planini Bukovské vrchy u Slovačkoj (Havešová, Rožok i Stužica), samo Stužica ima pješačku stazu za posjetitelje (slika desno). Četvrti zaštićeni lokalitet u Slovačkoj je Kyjovský prales na Vihorlatu, a sva četiri se nalaze u slovačkom nacionalnom parku Poloniny u najistočnijem i najnenaseljenijem dijelu države.

Ukrajinski lokaliteti su: Čornohora, Kuzij-Trybušany, Maramaroš, Stužycja–Užok, Svydovec i Uholka–Šyrikyi Luh.

Njemački lokaliteti su: Grumsiner (Brandenburg), Hainich (Thüringen), Jasmund (Mecklenburg-Vorpommern), Kellerwald-Edersee (Hessen) i Serrahner (Mecklenburg-Vorpommern).

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 49°05′10″N 22°32′10″E / 49.08611°N 22.53611°E / 49.08611; 22.53611