Karton

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Različite vrste kartona

Karton je debela vrsta papira najčešće gramature od 200 do 500 g/m2.[1] Najvećim dijelom se koristi za izradu ambalaže (40-50%)[2], te korica knjiga, razglednica, fascikla i sličnih proizvoda.

Proizvodnja kartona[uredi VE | uredi]

Osnovni materijali od kojih se izrađuje karton su:

Stroj za izradu papira

Pomoćni su materijali su:

  • punila,
  • keljiva (veziva) i
  • bojila.

Punila su slabo topivi anorganski pigmenti bijele boje, a osnovna namjena im je poboljšanje tiskovnih svojstava: povećanje gramature, opaciteta, stupnja bjeline te glatkosti površine. Keljiva (ili veziva) su smole koje se dodaju masi prilikom izrade (ili u obliku premaza nakon izrade), a u svrhu smanjivanja upojnosti te povećanja homogenosti. Bojila su sintetski materijali kojima se poboljšava izgled boje kartona.

Priprema mase (ili pulpe) se sastoji od dispergiranja u vodi, mljevenja vlaknastih sirovina (ovisno o namjeni kartona), miješanja, te dodatka punila, bojila i veziva (isto tako ovisno o namjeni kartona). Nakon pripreme smjese, masa se pumpama dovodi do stroja za proizvodnju. Većina današnjih strojeva se temelji na principu Fourdrinierova stroja [3], tj. na principu beskonačnog sita za proizvodnju kontinuirane vrpce papira (ili kartona). Sama masa se u stroju iscjeđuje i dehidrira na sitima, te suši i glača na zagrijanim valjcima. Nakon toga, vrpca papira se namotava i reže na željene formate.

Vrste kartona[uredi VE | uredi]

Karton se dijeli se na jednoslojni i višeslojni. Jednoslojni (još se naziva nelijepljeni ili polukarton) je karton izrađen iz jednog sloja, dok je višeslojni karton izrađen od više slojeva papira spojenih ljepilom. Kolokvijalni naziv za višeslojne kartone se odnosi na broj slojeva (dvoslojni - dupleks, troslojni - tripleks).

Ljepenka je posebna vrsta višeslojnog kartona gramature veće od 500 g/m2. Najčešće se proizvodi od drvenjače i starog papira namatanjem i lijepljenjem (ili prešanjem) više slojeva papira.[4] Koristi se u proizvodnji ambalaže za proizvodnu vreća, vrećica, kutija i sl. (ravna i valovita ljepenka), te u građevinarstvu kao materijal za izolaciju (bitumenska ljepenka). U tiskarstvu postoji siva i smeđa ljepenka. Siva (knjigovezačka) ljepenka se proizvodi od starog papira s dodatkom celuloze, a smeđa (kožna) od celuloze s dodatakom tekstilnih i kožnih otpadaka.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Kartoni: od proizvodnje do konačne primjene (pristupljeno 26. ožujka 2014.)
  • Mali leksikon štamparstva i grafike, Beograd, 1979. (prijevod Dumont's kleines Sachwörterbuch der Drucktechnik und grafischen Kunst , Heijo Klein)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Karton Leksikografski zavod Miroslav Krleža (pristupljeno 26. ožujka 2014.)
  2. Kartoni: od proizvodnje do konačne primjene str. 219. (pristupljeno 26. ožujka 2014.)
  3. Stroj za papir Struna, hrvatsko strukovno nazivlje (pristupljeno 26. ožujka 2014.)
  4. Ljepenka Leksikografski zavod Miroslav Krleža (pristupljeno 26. ožujka 2014.)