Kaspijsko jezero

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kaspijsko jezero
Caspian Sea from orbit.jpg
Kaspijsko jezero snimljeno iz svemira
Koordinate 40°′″N 51°′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /; Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /Koordinate: 40°′″N 51°′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /; Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /
Površina 371.000 km²
Zapremina 78.200 km³
Najveća dubina 1025 m
prosječna 187 m
Nadmorska visina -28 m m
Najveća širina 435 km
Najveća dužina 1030 km
Pritoci Volga, Kura, Terek
Države Rusija, Kazahstan, Turkmenistan, Iran, Azerbejdžan

Kaspijsko jezero je najveće jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2. Sjeverni dio jezera je plitak jer ga popunjavaju nanosi rijeke Volge, a južni je dublji, najveća dubina je 1025 m.

Kaspijsko jezero je slano i zapravo je zatvoreno more.

Na obalama Kaspijskog jezera nalaze se države

Sjeverno i istočno od jezera nalaze se stepe Središnje Azije. Na istočnoj obali se nalazi zaljev Kara Bogaz.

Slanost[uredi VE | uredi]

Prema količini otopljenih soli u vodi, Kaspijsko jezero je slano jezero. Salinitet jezera je u prosjeku 13 ‰. Najmanja je koncentracija soli u sjevernom dijelu, u kojemu u jezero utječu brojne rijeke. Tu je salinitet 1-2 ‰ i povećava se prema jugoistoku, gdje iznosi 14 ‰. Iznimka je zaljev Kara-Bogaz-Gol. Salinitet u njemu je oko 300 ‰. Tomu, prije svega pogoduje što je zaljev izoliran i plitak.

Promet[uredi VE | uredi]

Promet na Kaspijskom jezeru je dobro razvijen, a važan je i ribolov. Ima nekoliko trajektnih linija (uključujući i željeznički trajekt), a to su:

Ove linije se koriste uglavnom za prijevoz tereta i robe, a samo linija Baku - Aktau dozvoljava prijevoz putnika.