Kaunas

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kaunas
Gradska vijećnica
Gradska vijećnica
Grb Kaunasa
Grb
Koordinate: 54°54′N 23°56′E / 54.9°N 23.933°E / 54.9; 23.933Koordinate: 54°54′N 23°56′E / 54.9°N 23.933°E / 54.9; 23.933
Država Flag of Lithuania.svg Litva
Okrug Kaunas County flag.png Kaunas
Prvi spomen 1361.
Status grada 1408.
Vlast
 - Gradonačelnik Andrius Kupčinskas
Površina
 - Ukupna 157 km2
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 355.550
Vremenska zona Istočnoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Istočnoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Službena stranica [1]
Zemljovid
Položaj Kaunasa u Litvi

Položaj Kaunasa u Litvi

Kaunas (slav. Kovno), znan pod još nekoliko imena, je drugi najveći grad u Litvi i bivši privremeni glavni grad.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se na sutoku dviju najvećih litvanskih rijeka, Njemena i Nerisa, i u blizini Kaunskog akumulacijskog jezera, najvećoj vodenoj masi u Litvi.

Imena[uredi VE | uredi]

Prije litvanske nezavisnosti, u literaturi ga se nalazilo u obliku Kovno, tradicionalnom slavenskom obliku imena ovog grada. Poljski oblik je Kowno. Tradicionalni ruski oblik također glasi "Kovno" (ćir. Ковно), a naziv "Kaunas" (ćir. Каунас) se rabi od 1940., odnosno od pripojenja nezavisne Litve SSSR-u. Naziv na jidišu je Kovne (hebr. קאָװנע), a na njemačkom jeziku pozna dva oblika, Kowno i Kauen.

Grb[uredi VE | uredi]

30. lipnja 1993. usvojen je povijesni grb grada Kaunasa posebnim predsjedničkim ukazom. Na grbu je bijeli tur sa zlatnim križem između njegovih rogova, koji se nalaze na tamnocrvenoj pozadini. Tur je izvorni heraldički simbol ovog grada od 1400. godine. Trenutačni grb je rezultat dugih studija i rasprava od strane litvanskog heraldičkog povjerenstva, a nacrtao ga je umjetnik Raimondas Miknevičius. Tur je zamijenio zubra, europskog bizona, koji je bio na grbu iz sovjetskog doba, a bio je u uporabi od 1969. godine.

Ruševine dvorca u Kaunasu

Povijest[uredi VE | uredi]

Crkva sv. Jurja iz 1487.

Na mjestu starog dijela Kaunasa, na sutoku dviju velikih rijeka napravljeno je naselje u 10. stoljeću prije Krista. Prema legendi, grad je osnovan 1030., ali prvi put se spominje u pisanim izvorima 1361.. U trinaestom stoljeću, sagrađen je kameni zid kao zaštita od učestalih upada teutonskih viteza. 1362., isti ga konačno zauzimaju, i razaraju dvorac u Kaunasu.

1408. gradu je Vitold Veliki (lit. Vytautas Didysis) odobrio Magdeburška prava . Dvorac je obnovljen početkom 15. stoljeća. Kaunas je tad počeo dobivati na važnosti, budući da je bio na križištu trgovačkih putova, pored toga što je bio i riječnom lukom.

1441. se pridružio Hanzeatskoj ligi, te su se u njemu počeli otvarati hanzeatski trgovački uredi. Do 16. stoljeća, Kaunas je imao javnu školu, bolnicu i ljekarnu, i bio je jednim od najbolje upotpunjenih gradova u Velikom Vojvodstvu Litvi.

17. i 18. stoljeće nisu bili sretni za Kaunas. 1665. godine, carska Rusija je napadala grad nekoliko puta, a 1701. su ga zauzele švedske postrojbe.

Kuga je pogodila kaunsko područje 1657. i 1708., a požari su uništili dijele grada 1731. i 1732..

Nakon podjele Poljske-Litve 1795., grad je došao pod rusku vlast.

Za vrijeme rusko-francuskih ratova 1812., velika Napoleonova vojska je dvaput prošla kroz Kaunas, opustošivši ga oba puta.

Za vrijeme podjela Poljske, bio je središtem ustanka u studenom (1830.-1831.) i siječanjskog ustanka (1863.-1864.). Za obeshrabriti mjesno stanovništvo, ruske vlasti su smjestile veliku vojarnu u grad. Ruske vojne utvrde iz tog razdoblja se još može viditi po gradu.

Perunov dom ("Perkūno namas")

1862. je izgrađena je željeznička prometnica koja je povezivala carsku Rusiju i Njemačku, čime je Kaunas postao značajno željeznička postaja.

1898. je prva elektrana počela s radom. Nakon što su Vilnius okupirale ruske boljševičke postrojbe 1919., vlada Republike Litve je uspostavila u Kaunasu svoje glavne urede. Kasnije, kada su Vilnius zauzeli Poljaci, Kaunas je postao privremeni glavni grad litvanske vlade, i tu je dužnost obnašao do 1940., sve do podjele Poljske između nacističke Njemačke i SSSR-a. Staljin je vratio Vilnius Litvi, i proces premještanja glavnog grada je krenuo. Unatoč toj odluci, prije okončanja tog procesa, cijelu zemlju je okupirao SSSR.

Između dvaju svjetskih ratova, industrija se razvijala u Kaunasu, koji je u to vrijeme bio najvećim gradom u Litvi. 1940., priključen je SSSR-u, postavši tada dijelom nove upravne jedinice, Litvanska SSR.

Nakon drugog svjetskog rata, Kaunas je postao litvansko glavno industrijsko središte - proizvodio je oko četvrtine litvanske industrijske proizvodnje.

Nakon proglašenja litvanske neovisnosti 1991., sovjetski pokušaji gušenja pobune usredotočili su se na televizijske i krugovalne odašiljače u Sitkūnaiu, gdje se nalazila kritična masa preostalih slobodnih medija, a iste su branili Kaunašani.

sutok rijeka Njemena i Nerisa u Kaunasu

Promet[uredi VE | uredi]

Nalazi se na auto-cestovnim prometnicama Via Baltica (E67) i Vilnius—Klaipėda (A1).

Kaunas je jedna od glavnih riječnih luka u baltičkim državama

Budući se nalazi u zemljopisnom središtu Litve, značajnim je u logističkom smislu.

Međunarodna zračna luka Kaunas (KUN) je u stanju opsluživati 300.000 putnika i 100.000 tona tereta godišnje.

Pored ove zračne luke, postoji i manja, zračna luka S. Darius and S. Girėnas, koja se nalazi južno od grada.

Gradski prijevoz[uredi VE | uredi]

Škoda 14Tr02
Säffle

Kaunas ima 16 trolejbusnih linija, 34 autobusne linije i široku mrežu "maxicaba" [2].

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Godina Povijesna napučenost:
1723. 28.000
1796. 8.500
1813. 3.000
1825. 5.000
1840. 8.500
1860. 23.300
1897. 71.000
1923. 92.000
1940. 154.000
1959. 214.000
1966. 275.000
1989. 418.087
2001. 378.943
2004. 366.652
2005. 361.274

Narodnosni sastav[uredi VE | uredi]

Sa skoro 93% Litvanaca, Kaunas je jedan od najlitvanskijih gradova u državi Litvi: ima veći postotni udjel Litvanaca nego Vilnius, odnosno ima veći postotni udjel Litvanaca, nego što Riga ima Latvijaca, ili Tallinn Estonaca.

Narodnosni sastav 2001.:

  1. Litvanci 92,9%
  2. Rusi 4,4%
  3. Ukrajinci 0,5%
  4. Poljaci 0,4%
  5. ini 1,8%

Narodnosni sastav 1939.:

  1. Litvanci 60%
  2. Židovi 25%
  3. Poljaci 10%
  4. ostali 5%

Narodnosni sastav 1919. [nedostaje izvor]:

  1. Poljaci 42%
  2. Židovi 31%
  3. Litvanci 16%
  4. Rusi 1.5%
  5. ini 1%

(Napomena: Carske ruske vlasti su brojne Litvance pisale kao "Poljake")

Gradske znamenitosti[uredi VE | uredi]

Središte grada Kaunasa određuju dva šetališta: 2 km duga Laisvės alėja (Aleja slobode), i središnja gradska ulica, sa drvoredom od lipa te njen produžetak, Vilniuška ulica, koja vodi prema najstarijem dijelu Kaunasa.

Najveće znamenitosti u Kaunasu su:

Prosvjeta[uredi VE | uredi]

Kaunas se često naziva i gradom studenata, kojih je oko 50 tisuća svake godine diljem kaunskih sveučilišta.

Danas u Kaunasu djeluju:

Muzeji[uredi VE | uredi]

  • ratni muzej Vitolda Velikog
  • muzej M. K. Čiurlionisa, izgrađen u spomen na rad avangardnog umjetnika s početka 20. stoljeća, koji je težio kombinirati slikanje i glazbu u jedan umjetnički medij;
  • galerija radova od zbirke Mykolasa Žilinskasa u Kaunskoj umjetničkoj galeriji
  • muzej Žmuidzinavičius (najpoznatiji kao "Vražji muzej", koji udomljava zbirku od više od dvije tisuće kipova i rezbarija koje prikazuju "vragove" od diljem svijeta, a većina ih je narodne izrade. Posebno se ističu vragovi Hitler i Staljin, prikazani kako plešu ples smrti nad igralištem prekrivenim ljudskim kostima
  • Muzej zrakoplovstva
  • Muzej keramike
  • Muzej povijesti komunikacija
  • Kaunska galerija slika
  • Litvanski športski muzej
  • Državni muzej umjetnosti "M. K. Čiurlionis"
  • Muzej medicine i ljekarništva
  • Muzej za slijepe
  • Muzej izgnanika i političkih zatvorenika
  • Muzej narodne glazbe i glazbala
  • Zoološki muzej "Tadas Ivanauskas"

Šport[uredi VE | uredi]

Kaunas je sjedištem košarkaškog kluba "Žalgiris", jednom od najjačih europskih košarkaških klubova.

Kaunas je rodnim mjestom odnosno mjestom gdje su djetinjstvo provele neke od vrhunskih litvanskih košarkaških zvijezda kao što su Arvydas Sabonis, Šarūnas Marčiulionis, Žydrūnas Ilgauskas i Šarūnas Jasikevičius.

Najveći stadion u gradu je S.Dariaus ir S.Girėno Sporto Centras, kapaciteta 9.000 mjesta, inače domaćim igralištem nogometnom klubu FBK Kaunas.


Kazališta[uredi VE | uredi]

Poznati Kaunašani i Kaunašanke[uredi VE | uredi]

Godišnji događaji[uredi VE | uredi]

Umjetnine na otvorenom[uredi VE | uredi]

Mnoštvo kipova se nalazi na kaunskim javnim površinama.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Podnošci i reference[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kaunas