Kavir-e Mejkan

Koordinate: 34°11′43″N 49°48′54″E / 34.19528°N 49.81500°E / 34.19528; 49.81500
Izvor: Wikipedija
Kavir-e Mejkan
(perz.) کویر میقان
Arak i Kavir-e Mejkan
Vrstatektonsko; slano
Položaj
Koordinate34°11′43″N 49°48′54″E / 34.19528°N 49.81500°E / 34.19528; 49.81500
SmještajMarkazi
Države Iran
Fizikalne osobine
Duljina17 km
Širina 
 • Najveća8,5 km
Dubina 
 • Najveća1,4 m
Površina106,4 km2
Zapremina0,0745 km3
Nadm. visina1657 m
Rijeke i otoci
PritociKahriz-Rud
Kavir-e Mejkan na zemljovidu Irana
Kavir-e Mejkan
Kavir-e Mejkan
Kavir-e Mejkan na zemljovidu Irana
Zemljovid

Kavir-e Mejkan (perz. کویر میقان, ili Kavir-e Mikan) je slano jezero u središnjem Iranu, na jugu pokrajine Markazi. Smješteno je približno 17 km sjeveroistočno od Araka na nadmorskoj visini od 1657 m. Jezero ima površinu od 106,4 km², dubinu do 1,4 m i zapremninu od 74,5 milijuna , no navedene vrijednosti mogu bitno oscilirati ovisno o godišnjem dobu ili sušama zbog kojih ponekad potpuno ishlapi. Vodom se napaja pomoću padalina i nekoliko manjih pritoka, a u širem hidrološkom smislu pripada unutrašnjem slijevu Namaka.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Kavir-e Mejkan se nalazi na sjeverozapadu Iranske visoravni odnosno na jugu prostrane Farmahinske kotline koja se usporedno sa Zagrosom pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Kotlina pripada geološkoj zoni koja se proteže od Sanandadža do Sirdžana, oblikovana je tijekom fanerozoika (uglavnom mezozoika), a stratigrafski se sastoji uglavnom od metamorfnih i intruzivnih stijena. Samo jezero položeno je na aluvijalnoj ravni koja se tisućljećima oblikovala nanosima lokalnih vodotoka, osobito prilikom posljednjeg ledenog doba kada je količina padalina bila 48,4% veća odnosno prosječna temperatura 5,6°C niža u odnosu na današnju. Kavir-e Mejkan je trokutastog oblika i proteže se duljinom od 17 km i širinom od 8,5 km, a litoralni pojas prema svim stranama izrazito je blagog nagiba i kreće se oko 0,1%. Budući da je okolno tlo pogodno za ratarstvo, na jezerskim obalama ili u njegovoj neposrednoj blizini nalazi se niz ruralnih naselja kao što su Mejkan, Rahzan i Taramazd na zapadu i De-je Namak na sjeveroistoku. Najbliži veći gradovi koji gravitiraju jezeru su Davudabad (4,5 km sjeveroistočno) i Arak (17 km jugozapadno). Neposredno uz južnu obalu Kavir-e Mejkana nalazi se Zračna luka Arak i niz industrijskih objekata. Od najveće gospodarske važnosti su dvije solane od kojih je jedna izrađena u središtu samog jezera i povezana je s obalom cestom duljine 4,0 km.

Hidrologija[uredi | uredi kôd]

Kavir-e Mejkan se tradicionalno klasificira pod slijev Namaka, no jezero zapravo predstavlja odvojen slijev veće nadmorske visine i drugačije klime. Planinski vrhovi na sjeveru i istoku predstavljaju razvodnice koje ga odvajaju od porječja Rud-e Kara-Čaja odnosno Kom-Ruda koji pritječu Namaku, dok ga Zagros na zapadu odvaja od slijeva Perzijskog zaljeva. Slijevu Kavir-e Mejkana pripada i Kadir, malo jezero smješteno približno 30 km sjeveroistočno podno padina Kuh-e Mahura na +147 m većoj nadmorskoj visini. Uz uže područje Kavir-e Mejkana kojim prevladava hladna stepska klima (BSk), područje slijeva također obuhvaća jugozapadni pojas sredozemne klime s proljetnim kišama (Csa) koji se proteže uz podnožja planina, te izolirana područja snježno-šumske klime (Dsa) koji obuhvaćaju planinske predjele s nadmorskom visinom iznad 2000 m. Prema podatcima meteorološke stanice iz Araka, prosječna temperatura iznosi 13,65°C uz količinu padalina od 250−350 mm godišnje. Jezero se vodom napaja prvenstveno pomoću Kahriz-Ruda koji mu pritječe sa sjevera, dok mu na ostalim stranama pritječe i niz manjih pritoka. Kavir-e Mejkan ima izrazito visok stupanj saliniteta koji se kreće do 9,6%.

Flora i fauna[uredi | uredi kôd]

Močvare Kavir-e Mejkana

Flora i fauna Kavir-e Mejkana uvjetovani su klimom i visokim stupnjem saliniteta, ali i ljudskim djelovanjem koje ima i pozitivne i negativne posljedice. Usprkos blizini suvremenih industrijskih zona, najveći stupanj bioraznolikosti je na jugozapadu gdje se nalazi gusto močvarno područje u kojem prevladavaju šiljevi Cyperus eremicus. Njima se hrani više vrsta ptica selica među kojima su najzastupljeniji sivi ždralovi (Grus grus). Njihov prosječni broj je 5000, a tijekom jeseni i zime penje se i do 11.000. Ostale vrste ptica koje posjećuju jezero u stotinama ili tisućama parova uključuju divlju patku, sivu gusku i crnu lisku. Do 1999. godine vegetacija jezera u potpunosti je ovisila o oscilirajućem sezonskom istjeku pritoka, no nakon izgradnje postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda kod Araka jezero je počelo dobivati velike količine vode što u konačnici rezultiralo i bujanjem flore odnosno faune. Negativan ljudski utjecaj na bioraznolikost jezera su razvoj industrije i lov na ptice. Uz Urmiju i Maharlu, Kavir-e Mejkan predstavlja jezero najbogatije artemijom.

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • (engl.) Abtahi, Morteza; Saif, Abdollah. 2012. Arhivirana kopija (PDF). International Journal of Science and Nature. III. 1. Society for Science and Nature. India. str. str. 137.-146. ISSN 2229-6441. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 28. ožujka 2012. Pristupljeno 5. prosinca 2012. Navedeno je više parametara |naslov= i |title= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  • (engl.) Abtahi, Morteza; Saif, Abdollah; Khosroshahi, Mohammad. 4. veljače 2012. Investigation of the last Quaternary climate from the geomorphic evidence in Namak Lake basin, Central Iran (PDF). Journal of Geography and Regional Planning. V. 3. Academic Journals. Nairobi. str. str. 93.-107. doi:10.5897/JGRP11.124. ISSN 2070-1845. OCLC 701718846
  • (engl.) Alipour, Zarrin Taj; Mahdian, Mohammad Hossain; Pazira, Ebrahim; Hakimkhani, Shahrokh; Saeedi, Mafakheri. 2012. The Determination of the Best Rainfall Erosivity Index for Namak Lake Basin and Evaluation of Spatial Variations (PDF). Journal of Basic and Applied Scientific Research. II. 1. TextRoad Publication. Cairo. str. str. 484.-494. ISSN 2090-4304. OCLC 802522503
  • (engl.) Ansari, Amir; Sadough, Mohammad B.; Esfandabad, Bahman S. 2008. Ecological Investigation of the Common Crane Grus grus in Mighan Wetland, Markazi Province, Central Iran (PDF). Podoces. III. 1. Wildlife Network and Bird Conservation Society of Iran. Karaj. str. str. 73.-78. ISSN 1735-6725. OCLC 494511863
  • (engl.) Peykaran Mana, N.; Vahabzadeh, H.; Hafezieh, M.; Seidgar, M.; Shoa Hasani, A.; Yazdani Sadati, M. A. 1. travnja 2011. Biometrical characters of Artemia from four Iranian regions (PDF). Iranian Journal of Fisheries Sciences. X. 2. Iranian Fisheries Research Organization. Tehran. str. str. 294.-303. ISSN 1562-2916. OCLC 747599034
  • (engl.) Planhol, Xavier (de). 15. prosinca 1986. Arāk. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York.
  • (engl.) Tohidifar, Mohammad; Zarei, Afshin. 2007. Occurrence of the Sociable Lapwing Vanellus gregarius in Iran, with a New Record in Meyghan Wetland, Arak, Markazi Province (PDF). Podoces. II. 1. Wildlife Network and Bird Conservation Society of Iran. Karaj. str. str. 39.-41. ISSN 1735-6725. OCLC 494511863
Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kavir-e Mejkan