Kazahstan

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Republika Kazahstan
Қазақстан Республикасы
(Qazaqstan Respūblīkasy)

Республика Казахстан

(Respublika Kazahstan)
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Himna Republike Kazakstan
Kazahstan (zelenom bojom)
Glavni grad Astana
Najveći grad Almati
Službeni jezik kazaški i ruski
Državni vrh
 - Predsjednik Nursultan Nazarbajev
 - Predsjednik Vlade Danijal Ahmetov
Neovisnost Od Sovjetskog Saveza, 16. prosinca 1991.
Površina 9. po veličini
 - ukupno 2.717.300 km2
 - % vode 1,8 %
Stanovništvo 57. po veličini
 - ukupno (2001) 15.143.704
 - gustoća 6/km2
BDP (PKM) procjena 2005.
 - ukupno 125.5 milijardi $ (56.)
 - po stanovniku 8,318 $ (70.)
Valuta tenge (100 tijina)
Pozivni broj +7
Vremenska zona UTC +5 do +6
Internetski nastavak .kz

Kazahstan ili Kazakstan (kazaški Қазақстан, latinično Qazaqstan; rus. Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, je država u središnjoj Aziji. Površinom je deveta zemlja na svijetu (najveća neobalna), ali veći dio teritorija čini slabo naseljena stepa. Na zapadu izlazi na Kaspijsko more. Graniči na sjeveru s Rusijom, na istoku s Kinom te na jugu s Kirgistanom, Uzbekistanom i Turkmenistanom.

Ime[uredi VE | uredi]

Jedno od imena države je Republika Kazakstan, od etnonima Kazak. Nakon što zemlju osvajaju Rusi, dolazi do pojave forme Kazah (Kazakh), jer Kazak (ruski izgovor imena Kozak) već označuje drugu skupinu ljudi.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Kazahstan je veličinom od oko 2.717.300 km² deveta zemlja po površini na svijetu, a prva po po površini bez izlaska na more. Smješten je oko sredine Euroazije i na jugozapadu izlazi na Kaspijsko jezero.

Kazahstan se dijeli na 14 oblasti i tri grada od posebnog državnog značaja. Glavni grad Kazahstana je Astana, što u doslovnom prijevodu znači upravo "glavni grad". Astana je drugi po veličini grad u Kazahstanu (gotovo 600.000 stanovnika), a glavnim gradom postao je 1997. godine, dekretom kontroverznog predsjednika Nursultana Nazarbajeva, umjesto Almatija (Alma Ate).

Reljef Kazahstana je raznolik. Na zapadu dominiraju nizine koje prema istoku prelaze u brežuljkasta i brdovita područja. Na krajnjem istoku zemlje nalaze se ogranci planinskih lanaca Altaja, Alataua, Karataua i Tien Šana u kojem se nalazi najviši vrh zemlje, 7010 m visoki Kan Tengri (na krajnjem jugoistoku zemlje na granici s Kirgistanom). U Kazahstanu se nalazi velik broj jezera, među kojima se veličinom ističu Aralsko na granici s Uzbekistanom, i Balkaško jezero.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Većinu stanovništva čine Kazasi, čiji jezik pripada turkijskoj skupini. Druga najveća etnička grupa su Rusi. Ruski jezik je u širokoj uporabi, iako od neovisnosti vlasti potiču širenje kazaškog.

Etničke grupe[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Kazahstana

Prapovijest[uredi VE | uredi]

Prostor današnje države naseljen je još od vremena Kamenog doba. Smatra se da je u kazaškim stepama čovjek prvi put pripitomio konja, te da su ravnice odgovarale stočarskom načinu života. Između 500 pr. Kr. i 500. g. prostor je bio dom dvaju nomadski ratnički kultura: Saka i Huni.

Religija[uredi VE | uredi]

Oko 47 % stanovništva smatra se Muslimanima (pretežno su suniti) a 46 % stanovništva su kršćani (najveća skupina pripada Ruskoj pravoslavnoj crkvi, ali tu su još i Armenska apostolska Crkva, Grčka pravoslavna Crkva i autokefalna Gruzijska pravoslavna Crkva. Kazahstanski Nijemci su većinom pripadnici Evangeličko-luteranske crkve, a ima i mali broj metodista.

Katolici su većinom Istočni Europljani. U većim gradovima postoje male skupine Jehovinih svjedoka i Židova.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Nakon tranzicijske gospodarske krize 1990-ih, analogne onima u drugim post-komunističkim zemljama, Kazahstan doživljava gospodarski preporod utemeljen na iskorištavanju nalazišta nafte. Zemlja ima i jaki poljoprivredni sektor. BDP je u 2003. bio 6.300 USD po glavi stanovnika mjereno po PPP-u.

U Kazahstanu se nalazi kozmodrom Bajkonur, središte sovjetskog svemirskog programa, iznajmljen Rusiji do 2050. godine.

Šport[uredi VE | uredi]

U Kazahstanu najpopularniji šport je nogomet. Uz nogomet popularan je hokej na ledu i biciklizam. Kazahstanski boksači osvajači su brojnih medalja na olimpijskim igrama (zlatne medalje npr. Bakhtiyar Artayev, Vassiliy Jirov, Yermakhan Ibraimov, Ilja Ilin, Bakhyt Sarsekbayev, Bekzat Sattarkhanov). Vladimir Smirnov kazački je osvajač brojnih olimpijski i ostalih medalja u skijaškom trčanju. Kazahstan je jedna od nekoliko zemalja čija se nacionalna vrsta natječe na Svjetskim prvenstvima u bendiju. U Kazahstanu su popularni i konjički sportovi.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Podaci iz posljednjeg popisa 2009. godine: www.stat.kz, tablica 4.1.1, str. 21

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Kazahstan
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kazahstan
Wiktionary-logo.svg Pogledajte rječničku natuknicu Kazahstan u Wječniku, slobodnom rječniku.


P countries.png Nedovršeni članak Kazahstan koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.