Kazahstan

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži
Republika Kazahstan
Қазақстан Республикасы
(Qazaqstan Respūblīkasy)

Республика Казахстан

(Respublika Kazahstan)
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Himna Republike Kazakstan
Položaj Kazahstana
Glavni grad Astana
Najveći grad Almati
Službeni jezik kazaški i ruski
Vlada
 - Predsjednik Nursultan Nazarbajev
 - Predsjednik Vlade Danijal Ahmetov
Neovisnost Od Sovjetskog Saveza, 16. prosinca 1991.
Površina 9. po veličini
 - ukupno 2.717.300 km²
 - % vode 1,8 %
Stanovništvo 57. po veličini
 - ukupno (2001) 15.143.704
 - gustoća 6/km²
BDP (PKM) procjena 2005.
 - ukupno 125.5 milijardi $ (56.)
 - po stanovniku 8,318 $ (70.)
Valuta tenge (100 tijina)
Pozivni broj +7
Vremenska zona UTC +4 do +6
Internetski nastavak .kz

Kazahstan, ili Kazakstan (kazački Қазақстан, latinično Qazaqstan; rus. Казахста́н), službeno Republika Kazakstan, je država u središnjoj Aziji. Površinom je deveta zemlja na svijetu (najveća kontinentalna), ali veći dio teritorija čini slabo naseljena stepa. Na zapadu izlazi na Kaspijsko more. Graniči na sjeveru s Rusijom, na istoku s Kinom te na jugu s Kirgistanom, Uzbekistanom i Turkmenistanom.

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

Kazahstan je veličinom od oko 2.717.300 km2 deveta zemlja po površini na svijetu, a prva po po površini bez izlaska na more. Smješten je oko sredine Euroazije i na jugozapadu izlazi na Kaspijsko jezero.

Kazahstan se dijeli na 14 oblasti i tri grada od posebnog državnog značaja. Glavni grad Kazahstana je Astana, što u doslovnom prijevodu znači upravo "glavni grad". Astana je drugi po veličini grad u Kazahstanu (gotovo 600.000 stanovnika), a glavnim gradom postao je 1997. godine, dekretom kontroverznog predsjednika Nursultana Nazarbajeva, umjesto Almatija (Alma Ate).

Reljef Kazahstana je raznolik. Na zapadu dominiraju nizine koje prema istoku prelaze u brežuljkasta i brdovita područja. Na krajnjem istoku zemlje nalaze se ogranci planinskih lanaca Altaja, Alataua, Karataua i Tien Šana u kojem se nalazi najviši vrh zemlje, 7.010 m visoki Kan Tengri (na krajnjem jugoistoku zemlje na granici s Kirgistanom). U Kazahstanu se nalazi velik broj jezera, među kojima se veličinom ističu Aralsko na granici s Uzbekistanom, i Balkaško jezero.

[uredi] Stanovništvo

Većinu stanovništva čine Kazasi, čiji jezik pripada turkijskoj skupini. Druga najveća etnička grupa su Rusi. Ruski jezik je u širokoj uporabi, iako od neovisnosti vlasti potiču širenje kazaškog.

[uredi] Etničke grupe

Vista-xmag.pngDetaljniji članak o ovoj temi: Etničke grupe Kazahstana

[uredi] Religija

Oko 47% stanovništva smatra se Muslimanima (pretežno su suniti) a 46 % stanovništva su kršćani (najveća skupina pripada Ruskoj pravoslavnoj crkvi, ali tu su još i Armenska apostolska crkva, Grčka pravoslavna crkva i autokefalna Gruzijska pravoslavna crkva. Kazahstanski Nijemci su većinom pripadnici Evangeličko-luteranske crkve, a ima i mali broj metodista.

Katolici su većinom Istočni europljani. U većim gradovima postoje male skupine Jehovinih svjedoka i Židova.

[uredi] Gospodarstvo

Nakon tranzicijske gospodarske krize 1990-ih, analogne onima u drugim post-komunističkim zemljama, Kazahstan doživljava gospodarski preporod utemeljen na iskorištavanju nalazišta nafte. Zemlja ima i jaki poljoprivredni sektor. BDP je u 2003. bio 6.300 USD po glavi stanovnika mjereno po PPP-u.

U Kazahstanu se nalazi kozmodrom Bajkonur, središte sovjetskog svemirskog programa, iznajmljen Rusiji do 2050. godine.


P countries.png Nedovršeni članak Kazahstan koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Drugi jezici