Keglevići
|
Keglević |
|
|---|---|
 Grb obitelji Keglević od 1494. godine. |
|
| Država | Hrvatska, Ugarska |
| Etničko podrijetlo | hrvatsko |
| Matična kuća | Prkalj |
| Naslovi | baruni, grofovi |
| Utemeljenje | 14. stoljeće |
| Utemeljitelj | Kegalj |
Keglevići (Keglevich, Keglegics, Keglevics), hrvatska velikaška obitelj podrijetlom iz Kninske županije. Rodonačelnik obitelji je Petar, sin Kegela/Kegala/Xegala, iz roda Prklja/Perkalja (Percal). U izvorima iz 15. stoljeća zabilježeni su s pridjevkom Porički (de Porychan, Porechan, Porichan), prema posjedu u distriktu Unašice, a od kraja istog stoljeća s pridjevkom Bužimski (de Bwsyn), prema gradu Bužimu u Bihaćkoj krajini.[1]
Najpoznatiji pripadnik ove obitelji je hrvatski ban Petar Keglević (1485.? – 1554./55.).
Sadržaj |
Povijest [uredi]
U prvoj polovini 17. stoljeća obitelj Keglević dijeli se na hrvatsku i ugarsku granu. Utemeljitelj hrvatskog ogranka bio je Petar (u. 1663.), a ugarske njegov brat Nikola (u. 1642.).
Banski namjesnik Petar Keglević (u. 1724.) vratio je nakon protjerivanja Turaka, dio obiteljskih posjeda, a stekao je i grofovski naslov.[2] Od 18. stoljeća članovi obitelji su se povukli iz javnoga života, a posjedi im se postepeno smanjuju i opterećuju dugovima.
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća isticao se Oskar Keglević (u. 1918) koji je bio zastupnik u Hrvatskom saboru i član Narodne stranke. God. 1883. prodao je gorička dobra, a 1905. godine i ostala u Varaždinskoj županiji. Nije imao potomaka te je s njime izumrla hrvatska grana obitelji.
Bilješke [uredi]
Literatura [uredi]
- Hrvatski biografski leksikon, sv. VII., LZMK, Zagreb, 2009. ISBN 978-953-268-009-6
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. X., Pro Leksis, Zagreb, 2006. ISBN 953-7224-10-4
