Keglevići

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hrvatska velikaška obitelj
Keglević
Grb obitelji Keglević od 1494. godine.
Grb obitelji Keglević od 1494. godine.
Država Hrvatska, Ugarska
Etničko podrijetlo hrvatsko
Matična kuća Prkalj
Naslovi baruni, grofovi
Utemeljenje 14. stoljeće
Utemeljitelj Kegalj

Keglevići (Keglevich, Keglegics, Keglevics), hrvatska velikaška obitelj podrijetlom iz Kninske županije. Rodonačelnik obitelji je Petar, sin Kegela/Kegala/Xegala, iz roda Prklja/Perkalja (Percal). U izvorima iz 15. stoljeća zabilježeni su s pridjevkom Porički (de Porychan, Porechan, Porichan), prema posjedu u distriktu Unašice, a od kraja istog stoljeća s pridjevkom Bužimski (de Bwsyn), prema gradu Bužimu u Bihaćkoj krajini.[1]

Najpoznatiji pripadnik ove obitelji je hrvatski ban Petar Keglević (1485.? – 1554./55.).

Povijest[uredi VE | uredi]

U prvoj polovini 17. stoljeća obitelj Keglević dijeli se na hrvatsku i ugarsku granu. Utemeljitelj hrvatskog ogranka bio je Petar (u. 1663.), a ugarske njegov brat Nikola (u. 1642.).

Keglevich de Porychane. Grb do 1490. godine.

Banski namjesnik Petar Keglević (u. 1724.) vratio je nakon protjerivanja Turaka, dio obiteljskih posjeda, a stekao je i grofovski naslov.[2] Od 18. stoljeća članovi obitelji su se povukli iz javnoga života, a posjedi im se postepeno smanjuju i opterećuju dugovima.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća isticao se Oskar Keglević (u. 1918) koji je bio zastupnik u Hrvatskom saboru i član Narodne stranke. God. 1883. prodao je gorička dobra, a 1905. godine i ostala u Varaždinskoj županiji. Nije imao potomaka te je s njime izumrla hrvatska grana obitelji.

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. X., str. 236.
  2. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. X, str. 236.

Literatura[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]