Khipu
Khipu (španjolski Quipu) bio je sustav bilježenja podataka korišten na Andama u Južnoj Americi prije kontakta s Europom. Khipu su se sastojali se od više užeta vune ljame ili alpake, odnosno pamuka, na kojima su podaci bili zabilježeni čvorovima. Na kečuanskom jeziku "khipu" znači "čvor".[1][2]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Najstariji arheološki nalazi khipua sežu do 3000 pr.n.e., što ga čini jednim od najstarijih sustava za bilježenje podataka. Koristili su se u carstvu Inka, te poslije njegova pada pod španjolsko kolonijalno carstvo, do 1570-ih godina.[3]
Značenje[uredi | uredi kôd]
Tumačenja se razlikuju o tome predstavljaju li khipu pismo ili sustav mnemotehnike. S jedne strane, kroničari poput Garcilasa de la Vege opisuju khipu kao složena mnemonička pomagala. S druge strane, postoje izvješća o velikoj knjižnici u Cuzcu koja je sadržavala khipu zapise o 500 godina povijesti Inka.[3]
Dešifriranje je otežano time što je sačuvano tek nekoliko stotina potpunih khipua. Do sada su samo dešifrirani brojčani podaci, koji su slijedili pozicijski dekadski brojevni sustav, a prazno mjesto bez čvora označavalo je nulu. Pri inventurama, posebna užeta koristila su se za zbrojeve, a različite boje užeta označavale su različita dobra.[3]
Ritualna uporaba[uredi | uredi kôd]
U nekim selima u Peruu khipu se koriste i danas, ali ne za bilježenje podataka već u ritualne svrhe.[4]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Projekt baze podataka khipu Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. svibnja 2019. (Wayback Machine), sveučilište Harvard
- Khipu i kraljevski komentari Inka, Garcilaso de la Vega
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Urton, Gary (2003). Signs of the Inka Khipu: Binary Coding in the Andean Knotted-String Records. Austin: University of Texas Press.
- ↑ http://www.nytimes.com/2016/01/03/world/americas/untangling-an-accounting-tool-and-an-ancient-incan-mystery.html Khipu (španjolski Quipu) bio je sustav bilježenja podataka korišten na Andama u Južnoj Americi prije kontakta s Europom. New York Times
- ↑ a b c Barhnart, Edwin (2012). Lost worlds of South America. Chantilly, Virginia: The Great Courses
- ↑ Peters, Renata; Salomon, Frank (2006/2007). "Patrimony and partnership: conserving the khipu legacy of Rapaz, Peru". Archaeology International (London: UCL Institute of Archaeology). pp. 41–44.
