Kinesko stilsko ime
Kinesko stilsko ime, također poznato i kao kurtoazno ime (zì), je osobno ime koje se u Kini daje u kasnijim godinama života. Obično nakon 20 godina života zì se koristi umjesto nečijeg imena po rođenju kao simbol zrelosti i poštovanja. Uglavnom se koristi za muškarce. Zì mogu dati roditelji, odnosno učitelj na prvi dan škole, odnosno sama osoba može sebi odabrati zì. Tradicija davanja stilskih imena je, međutim, u Kini počela odumirati nakon Pokreta 4. svibnja godine 1919. Postoje dva osnovna oblika stilskog imena - zì i hào.
Ovdje je naveden zì nekoliko znamenitih ličnostiu:
| Obiteljsko ime | Osobno ime | Zì | |
|---|---|---|---|
| Laozi老子 | Lǐ(李) | Ěr(耳) | Bó Yáng(伯陽) |
| Confucius孔子 | Kong(孔) | Qiu丘 | Zhòngní(仲尼) |
| Cao Cao曹操 | Cao(曹) | Cao(操) | Mengde(孟德) |
| Liu Bei劉備 | Liu(劉) | Bei(備) | Xuande(玄德) |
| Sima Yi司馬懿 | Sima(司馬) | Yi(懿) | Zhòngdá(仲達) |
| Zhuge Liang諸葛亮 | Zhuge(諸葛) | Liang(亮) | Kongming(孔明) |
| Li Bai李白 | Li(李) | Bai(白) | Taibai(太白) |
| Sun Yat-sen孫逸仙 | Sun(孫) | Deming(德明) | Zaizhi(載之) |
| Mao Zedong毛澤東 | Mao(毛) | Zedong(澤東) | Runzhi(潤之) |
| Yue Fei岳飛 | Yue(岳) | Fei(飛) | Pengju(鵬舉) |
Hào (pseudonim) [uredi]
Hào ((pojednostavljeni kineski; 號, tradicionalni kineski:; 号 ,pinyin: hào, japanski gō; korejski: ho; vijetnamski: hiệu) je alternativno kurtoazno ime, koje se najčešće koristi kao pseudonim. Najčešće se koristi od tri ili četiri znaka, i vjeruje se da je ušlo u upotrebu zbog prevelikog broja ljudi koji koristili isti zì. Hào su obično birale same osobe, i moglo se koristiti više od jednog. Nije imalo veze s nositeljevim míngom ili zìjem; umjesto toga je često bilo vrlo osobno, nekada duhovito, odnosno izbor koji je sadržavao neku aluziju ili rijetko slovo koje bi mogao prepoznati netko učen. Ponekad se u imenu nečije boravište korustilo kao hào; tako je Su Shijev hào Dongpo Jushi (tj. "Stanovnik Dongpoa" ("Istočna padina") referenca na kuću koju je sagradio u egzilu. Piščev hào se često koristio kao naslov njegovih sabranih djela.
