Kireš

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kireš
Kireš na karti Mađarska
Kireš
Kireš
Kireš na zemljovidu Mađarske
Zastava Grb
Regija Južni Alföld
Županija Bačko-kiškunska
mikroregija kireška mikroregija
Površina 102,23 km²
Zemljopisne koordinate 46°37′13″N 19°17′02″E / 46.620381°N 19.283811°E / 46.620381; 19.283811Koordinate: 46°37′13″N 19°17′02″E / 46.620381°N 19.283811°E / 46.620381; 19.283811
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 15.063
Pošta 6200
Pozivni broj 78
Službena stranica http://www.kiskoros.hu
Kiskőrös1.jpg
Zračni snimak

Kireš ili Kereša [1] (mađ. Kiskőrös, nje. Körösch) je gradić u središnjoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 102,23 km četvornih.

Upravno je sjedište pripada kireške mikroregije.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se u regiji Južni Alföld, na 46°37'13" sjeverne zemljopisne širine i 19°17'2" istočne zemljopisne dužine, u središtu Bačko-kiškunske županije, 22 km istočno od Dunava, 110 km južno od Budimpešte.

Prevladava kontinentalna klima uz veliki broj sunčanih sati godišnje, preko dvije tisuće.

Povijest[uredi VE | uredi]

Područje Kireša je naseljeno još od željeznog doba.

U prvom stoljeću stari Rimljani su zauzeli Zadunavlje i stanovništvo je pobjeglo iz tih krajeva i naselilo se na području Kireša.

Poslije su nakon velike seobe naroda na ovo područje došli Avari, o čemu svjedoči pet sela i sedam grobalja pronađenih u iskapanjima 1930-ih.

Prvi pisani dokumenti spominju ovaj grad 1398.. Do 1433. je Kõrös neovisnim gradom. Sa 16. stoljećem su došla i turska osvajanja. O napadačima iz Turskog Carstva je 11. travnja 1529. u svom pismu Mihály Pósa upozorio kalačkog biskupa. Za vrijeme turske okupacije je Kireš izgubio dosta svog stanovništva.

Preporod Kireša je djelo obitelji Wattay. Car Svetog Rimskog Carstva Leopold I. im je za njihove zasluge u borbama protiv Turaka dao zemlje u Kirešu i okolici.

19. svibnja 1718. 700 slovačkih seljaka je doselilo u Kireš. Do 1785. je u ovom mjestu živjelo blizu 5 tisuća stanovnika.

U Kirešu se 1. siječnja 1823. rodio mađarski pjesnik Sándor Petőfi.

20. stoljeće je donijelo smrt i glad. Mađarska je izgubila dva svjetska rata, a 1944. ga je okupirala sovjetska vojska.

Promet[uredi VE | uredi]

Nalazi se na kečkemetskoj uskotračnoj pruzi, čija je krajnja postaja.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

U Kirešu živi 15.063 stanovnika (2001.). Šesti je po veličini grad u županiji.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Page white acrobat.png(PDF)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]