Kizil (rijeka)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kizil
Taybi Ovasi Kızılırmak.jpg
Rijeka Kizil (Kızılırmak)
Duljina 1.355 km
Nadm. visina izvora 2.000 m
Države Flag of Turkey.svg Turska
Slijev crnomorski
Ulijeva se u Crno more

Kizil (tur. Kızılırmak: „Crvena rijeka“, grč. Άλυς: „Halis“) je najduža rijeka u Turskoj[1]. Predstavlja izvor energije za hidroelektrane i ne koristi se za plovidbu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Hetiti su ovu rijeku nazivali Marassantiya. Predstavljala je granicu zemlje Hatti, središta Hetitskog Carstva. U antici je predstavljala granicu Male i ostatka Azije. Poznata je kao mjesto na kojem se 28. svibnja 585. pr. Kr. odvijala tzv. bitka pomrčine. Kroz povijest se ta bitka nazivala bitkom na Halisu; ime bitka pomrčine je dobila kasnije kao prva bitka koja se može datirati sa sigurnošću, budući kako ju je prekinula pomrčina čiji se može astronomski odrediti[2]. Služila je kao granica Lidije i Medijskog Carstva sve dok je 547. pr. Kr. nije prešao lidijski kralj Krez kako bi napao Kira Velikog. Nakon toga je poražen, te se Perzijsko Carstvo proširilo se sve do Egejskog mora.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kizil