Klaudije Ptolemej

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Klaudije Ptolomej

Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki: Κλαύδιος Πτολεμαῖος; iza 83. – 161. n.e.), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac[1][2], astronom, i astrolog koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji. U svojoj knjizi Almegest je zabilježio položaj 1080 zvijezda i podijelio ih u 48 zviježđa. Njegov sustav je pošao od Aristotelovih vjerovanja i održao se 1400 godina.

Ptolomej je napisao nekoliko znanstvenih rasprava, od kojih će tri odigrati znatnu ulogu u razvoju islamske i europske znanosti. Prva od tih astronomska je rasprava koja je danas poznata kao Almagest (na grčkom, Η Μεγάλη Σύνταξις, Velika rasprava, izvorno Μαθηματική Σύνταξις, Matematička rasprava). Druga je Geografska uputa, koja predstavlja temeljit prikaz zemljopisnoga znanja grčko-rimskoga svijeta. Treća je astrološka rasprava poznata kao Tetrabiblos (Četveroknjižje) u kojoj on pokušava horoskopsku astrologiju prilagoditi tadašnjoj Aristotelovskoj filozofiji prirode. Također je objavio i velik broj astronomskih karata, koje su u razdoblju renesanse imale velik utjecaj na razvoj europskog zemljopisa i kartografije. Detaljno je razradio geocentrični sustav koji je po njemu nazvan Ptolomejev sustav.

Almagest[uredi VE | uredi]

Almagest (arap. [taqrīr] al-mağasti: Najveće [djelo]), naslov, u arapskom prijevodu, Ptolemejeva kapitalnoga djela Veliki znanstveni sustav [astronomije] napisana na grčkome (‛Hμεγίστη σύνταξıς) u 13 svezaka, s potankim prikazom geocentričnog sustava. Uključuje i katalog 1022 zvijezde s podatcima o njihovim položajima i zvjezdanim veličinama. Katalog potječe vjerojatno od Hiparha. [3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Istarska enciklopedija R. Matijašić: Klaudije Ptolemej
    Ptolemej, Klaudije (lat. Claudius Ptolemaeus, grč. Πτολεμαῒος), grč. zemljopisac, matematičar i astronom
  2. Istarska enciklopedija R. Matijašić: antika
    Najvažniji su grč. i rim. povjesničari i zemljopisci – izvori za poznavanje istar. antike: Hekatej iz Mileta, → Pseudo-Skilak, Strabon, → Klaudije Ptolemej, → Tit Livije, → Plinije Stariji, → F.M.A. Kasiodor i → Anonim Ravenjanin.
  3. Almagest, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.