Klinac grad
Izvor: Wikipedija
Klinac grad je srednjovjekovni burg (stari grad) koji se nalazi 8 km južno od grada Petrinje u selu Klinac na Baniji.
Lokalitet se ponekad po nazivu brda na kojem je smješten naziva i starim nazivom Klimna gora, ali danas je poznatiji kao Klinac grad ili Kaštel Klinac. Današnji mještani sela Klinac smatraju da je narodni naziv povezan s činjenicom što se brijeg na kojem se nalazi utvrda, odnosno Klimna gora, poput klina zabio u okolna brda. Prostranu i čvrstu peterokutnu kulu sagradio je zagrebački biskup sredinom 16. stoljeća (što je datirano na osnovu izgleda puškarnica (ambrazura) karakterističnih za treće desetljeće 16. stoljeća) na širokom zaravanku brijega.
Glavni ulaz nalazio se u zapadnom zidu u visini prvoga kata, a ulazilo se preko čardaka i pokretnog mosta. Zidovi kule sačuvani su gotovo do svoje izvorne visine. Još je dobro prepoznatljiva vrlo strma istočna strana umjetnog brijega koja je imala obrambenu funkciju.
Zagrebačka crkva i biskupi bili su uz knezove Zrinske i knezove Blagajske najveći feudalni posjednici na području između Une, Save i Kupe. Zbog obrane posjeda na tom su području, uglavnom na sjevernim padinama Zrinske gore, izgrađene utvrde zagrebačke biskupije: Vinodol, Veliki Gradac, Mali Gradac, Hrastovica (s dvije utvrde) i Gora.
Uz te utvrde zagrebački Kaptol je, približavanjem turske opasnosti, izgradio još nekoliko manjih utvrda na strateški osjetljivim položajima: Pecki grad, Čuntić grad, Klimna gora, Križ i Sokol.
Gradinska utvrda Klinac sagrađena je na lokalitetu iz kasnog brončanog doba koji ima kontinuitet sve do starijeg željeznog doba i rimskih vremena. Na tom su lokalitetu pronađeni keramički nalazi koji su datirani u kasnu fazu starijega željeznog doba, odnosno u 5. i 4. stoljeću pr. n. e. koji se po oblicima (zoomorfno oblikovane glavice na najvišem dijelu ručki posuda, veliki broj malih životinjskih plastika, zdjela iznutra ukrašena modeliranim izbočenjima) mogu usporediti s određenim nalazima Damića gradine kod Vinkovaca.
Klinac, kao strateški vrlo važna pretpovijesna utvrda mogao bi biti ona nedostajeća poveznica koja bi mogla pružiti dublji uvid u kompleksna kulturna međudjelovanja između predjela u sjevernoj Bosni i istočnim Alpama u kasnom brončanom i ranom željeznom. Dodatna istraživanja mogla bi pokazati da prostor između Kupe i Save, a koji su nastavali pripadnici kulturne i etničke skupine Kolapijana, a koji su pripadali Panoncima nipošto nije u tom periodu bio kulturna periferija kako se trenutno, zbog nedostatne istraženosti, može steći dojam.
U Klincu su zabilježeni i nalazi iz rimskog doba, primjerice sporadični nalazi rimskog novca kovanog u obližnjoj Sisciji, današnjem gradu Sisku.Također, pronađeni su i ostatci rimskog vodovoda koji je vjerojatno vodom opskrbljivao Sisciju. Tu valja tražiti i korijene legende o podzemnom prolazu koji spada Klinac grad sa Siskom.
U blizini Klinca još su uvijek vidljivi ostatci utvrđenih gradova Čuntić grad i Pecki grad. Utvrde nekadašnje srednjevjekovne Banske granice vezane uz obrambenu granicu na Kupi predstavljaju određeno jedinstvo povezano više strateškim zadatkom obrane, a manje vremenom nastanka ili načinom gradnje. Dijeli ih gotovo jednaka sudbina u 17. i 18. stoljeću kada su uglavnom zapuštene i propadaju.
Do sela Klinca se može stići putem iz sela Budičine, smještenog na prometnici Petrinja - Hrvatska Kostajnica.
Šumska zajednica na brdu Plješivica čiji obronci dosežu do sela, bogata je kestenom.
Klinac grad je mjesto radnje povijesnog romana Zvonimira Pužara Strašna noć na Klinac-gradu u kojem se govori o borbi hrvatskog naroda protiv germanizacije.
Obrambene utvrde nekadašnje Banske granice vezane nedovoljno su istražene i valorizirane, a predstavljaju veliki potencijal za razvoj kulturnog turizma odnosno ostalih vrsta selektivnih oblika turizma.
Gradsko poglavarstvo Grada Petrinje je stoga razradilo projekt Petrinja – razvojna vizija turističke destinacije u kojem je predviđeno uređivanje markirane planinarsko-rekreacijske staze Stari gradovi petrinjskog kraja.
[uredi] Literatura
- Zorislav Horvat. Branič-kule na burgovima kontinentalne Hrvatske od 13. do 15. stoljeća. Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam: Prostor. sv. 15; br. 1(33); str. 26-41. 2007.
- Hrvoje Potrebica. Požeška kotlina i Donja dolina u komunikacijskoj mreži starijeg željeznog doba. Časopis: Opvscvla Archaeologica Radovi Arheološkog zavoda. sv. 27; str. 217-242. 2003.
- Daria Ložnjak. Prilog poznavanju nalazišta ponad sv.Marije Okićke. Časopis: Opvscvla Archaeologica Radovi Arheološkog zavoda. sv. 26; str. 313-329. 2002.
- Hrvoje Potrebica i Marko Dizdar. Prilog poznavanju naseljenosti Vinkovaca i okolice u starijem željeznom dobu. Časopis: Pril. Inst. arheol. Zagrebu. sv. 19; str. 79-100. 2002.
- Branka Raunig. Krčana - naselje mlađeg željeznog doba u selu Trnovi u sjeverozapadnoj Bosni. Časopis: Opvscvla Archaeologica Radovi Arheološkog zavoda. sv. 20; str. 39-69. 1996.
- Milan Kruhek. Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog kraljevstva tijekom 16.st.. Hrvatski institut za povijest. Zegreb, 1995.
- Zorislav Horvat. Kružne branič-kule u hrvatskoj Krajini u XVI. stoljeću. Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam: Prostor. sv. 1; br. 2-4(2-4); str. 159-188. 1993.
- Aleksandar Durman. O geostrateškom položaju Siscije. Časopis: Opvscvla Archaeologica Radovi Arheološkog zavoda. sv. 16(1); str. 117-131. 1992.
- Marina Hoti. Sisak u antičkim izvorima. Časopis: Opvscvla Archaeologica Radovi Arheološkog zavoda. sv. 16(1); str. 133-163. 1992.
- Dubravka Balen-Letunić. Prethistorijski nalazi s gradine Kiringrad. Časopis: Journal of the Zagreb Archaeological Museum. sv. 20; str. 1-30. 1987.
- Nives Majnarić Pandžić. Prilog poznavanju kasnog brončanog i starijeg željeznog doba na Kordunu i Baniji. Znanstveni skup Arheološka istraživanja na karlovačkom i sisačkom području. Karlovac, 12-14. X. 1983. Izdanja HAD-a sv. 10; str. 29-42. Hrvatsko arheološko društvo, 1986.
- Milan Kruhek i Zorislav Horvat. Utvrde banske krajine od Karlovca do Siska. Znanstveni skup Arheološka istraživanja na karlovačkom i sisačkom području. Karlovac, 12-14. X. 1983. Izdanja HAD-a sv. 10; str. 161-187. Hrvatsko arheološko društvo, 1986.
- Gjuro Szabo. Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji. Matica Hrvatska, izvanredno izdanje, Zagreb, 1920.
- Zvonimir Pužar. Strašna noć na Klinac-gradu. Knjižara Janka Dujaka, Sisak, 1906
